Nezaposlenost u BiH raste već drugi mjesec zaredom, što sindikalce nije iznenadilo, ali ih je svakako zabrinulo.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, neprekidan niz u padu nezaposlenosti trajao je od kolovoza prošle do svibnja ove godine, a onda dolazi do obrta.
Ili, konkretnije, u srpnju 2023. imali smo 350.461 nezaposlenog, a onda je cifra iz mjeseca u mjesec klizila sve do svibnja ove godine, kada je dostigla 324.517.
Međutim, već u lipnju imali smo 325.568, a u srpnju 328.674 ljudi koji su na evidencijama službi i zavoda u BiH tražili posao.
Ekonomskog analitičara Igora Gavrana rast nezaposlenosti ne iznenađuje, uzimajući u obzir stanje ekonomije. Iznenađuje ga, ipak, zbog drugih okolnosti.
“S obzirom na kontinuirano iseljavanje radno sposobnog stanovništva i činjenicu da upravo u ljetnim mjesecima mnogi nezaposleni, pa čak i zaposleni, idu u Hrvatsku, Crnu Goru i druga područja obavljati sezonske poslove u turizmu i ugostiteljstvu, a ulazimo i u period izborne kampanje i povremenih poslova za ove aktivnosti, što bi logično trebalo voditi padu nezaposlenosti, nisam očekivao statistički rast nezaposlenosti”, naveo je Gavran u izjavi za “Nezavisne novine”.
Posebno je, dodaje, zanimljivo da se najvećim dijelom rast nezaposlenosti odnosi na Federaciju BiH, gdje je, kako ocjenjuje, ekonomska situacija još uvijek nešto povoljnija, a prilika za zapošljavanje je, tvrdi, više.
“Osim manjkavosti naše evidencije, gdje biti evidentiran kao nezaposleni može značiti i da u stvari radite negdje, ali ste jednostavno u evidenciji radi zdravstvenog osiguranja ili primanja naknade, jedina dva druga logična objašnjenja koja mi padaju na pamet su uobičajeni godišnji porast po osnovu diplomaca i maturanata koji su završili svoje obrazovanje i prvi put se prijavili u evidenciju, i otpuštanja manjeg obima u većem broju subjekata gdje nema masovnih slučajeva koji bi privukli medijsku pažnju, ali ukupno daju veći broj. I naravno, moguć je prelazak iz registrirane u neregistriranu ekonomiju, odnosno fiktivna odjava radnika koji i dalje rade”, ističe Gavran.
U svakom slučaju su mu, dodaje, zanimljiva dva aspekta koja demantira neke uobičajene tvrdnje mnogih poslodavaca.
“Broj nezaposlenih ne raste u Republici Srpskoj, gdje se tvrdilo da će rast minimalne plaće dovesti do masovnih otpuštanja i gašenja poslovanja, pa ovaj strah ne može biti argument protiv povećanja i u Federaciji BiH, a zahtjevi za uvoz radnika također ne stoje jer, evo, imamo čak i rastući broj potencijalnih radnika u BiH koje treba zaposliti”, naveo je Gavran.
Adis Kečo, šef Stručne službe u Savezu samostalnih sindikata BiH, kaže da sindikalce svakako zabrinjava rast nezaposlenosti, a na to su, ističe, i upozoravali. Posljednji podatak kojim oni raspolažu jeste da je u FBiH oko 277.000 nezaposlenih.
“Naravno da nas brine činjenica da nezaposlenost raste i to je ono što mi tijekom svog djelovanja konstantno pokušavamo da objasnimo i poslodavcima i vlastima, ali i javnosti. Dakle, prema posljednjim podacima, u FBiH je 277.000 nezaposlenih, a poslodavci uporno traže povećanje kvota za uvoz strane radne snage. Prvenstveno se to odnosi na radnike iz Bangladeša, Indije, Filipina, Nepala i tako dalje”, kaže Kečo za “Nezavisne novine”.
On smatra da poslodavci na ovaj način pokušavaju da obore cijenu rada.
“Dakle, suština čitave priče je da njima treba jeftina radna snaga, pored te činjenice da mi imamo 277.000 nezaposlenih u FBiH”, istakao je Kečo, dok stav iz Udruženja poslodavaca nismo uspjeli dobiti.
Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH su naveli da je 30. lipnja ove godine u BiH bilo 325.568 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Nezaposlenost se, kako su naveli, smanjila u Republici Srpskoj i u Brčko distriktu, a povećana je u FBiH.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u BiH je u lipnju, i ujedno posljednjem mjesecu za koje imaju informacije, bilo zaposleno 854.865 radnika
