Za manje od pola godine u Bosni i Hercegovini dogodit će se velika ekonomska promjena, a cijenu te promjene će platiti građani. Kolika će ta cijena biti, isključivo će ovisiti od bh. vlasti.
Naime, sada je definitivno da će domaće kompanije od 1. siječnja sljedeće godine Europskoj uniji plaćati porez za emisiju ugljendioksida (CO2), nazvan Mehanizam za prilagođavanje granica ugljika (CBAM).
Razlog za to jeste što bh. vlast još nije ispunila ključne uvjete kako bismo bili izuzeti od plaćanja CBAM-a, a ti uvjete su formiranje burze električne energije, povezivanje tržišta električne energije, uspostava unutrašnjeg sistem trgovine kvotama emisije CO2 (EU ETS) ili tzv. prava na zagađivanje i strategija klimatske neutralnosti do 2050.
Da je Bosna i Hercegovina uspostavila EU ETS, novac od kupovine kvota bi išao u proračune domaćih institucija, a CBAM-om će ići u EU.
Unija primjenjuje CBAM na sve trgovinske partnere izvan EU. Kada to ne bi bilo tako, onda bi neravnopravno tretirala svoje subjekte koji već plaćaju porez za emisije štetnih plinova.
Jedan od osnovnih ciljeva jeste primorati kompanije u i izvan EU da pređu na obnovljive izvore energije i time smanje zagađenje okoliša. Kada ne bi bilo CBAM-a i EU ETS-a, onda ne bi bilo pretjeranog smisla da samo EU oporezuje svoje kompanije. Uvođenjem CBAM-a najviše će biti pogođene elektroprivrede u Bosni i Hercegovini kao značajne izvoznice struje uglavnom proizvedene iz fosilnih goriva, prvenstveno uglja. Shodno tome, bit će primorane promijeniti svoje proizvodne prakse, tj. više koristiti obnovljive izvore energije u svojoj proizvodnji. EU već četiri godine ukazuje domaćim vlastima na CBAM, ali unatoč tome, one su vrlo malo uradile kako bi ga izbjegle
Izvoznici iz Bosne i Hercegovine u EU će od sljedeće godine svojim kupcima u Uniji morati podnositi izvještaje o godišnjoj emisiji CO2. Kupac u EU će na osnovu tog izvještaja kupovati certifikate po količini emitiranog CO2 (npr. 100 certifikata za 100 tona CO2). Certifikati se kupuju od nadležnog nacionalnog tijela. Unija će provjeravati da li su točni podaci u izvještajima bh. izvoznika, a ukoliko ne budu točni ili budu lažirani, predviđene su sankcije.
Od CBAM-a bit će izuzete kompanije koje koje emitiraju do 50 tona CO2, a time se izlazi u susret malim i srednjim poduzećima. Obaveze domaćih kompanija prema njihovim partnerima u EU će biti komunikacija s tim partnerima, prikupljanje podataka za izradu CBAM izvještaja (najveći izazov će biti izračun emisije CO2), izrada kvartalnih CBAM izvještaja te stalno praćenje izmjena u okviru CBAM-a i svog proizvodnog procesa.
Cijena CBAM-a po toni CO2 je promjenjiva, a ta promjena ovisi o tržištu. Primjera radi, u jednom trenutku je ta cijena iznosila 180 eura po toni CO2.
Osim loše regulative, dodatni je problem zastarjela infrastruktura (dalekovoda) za prijenos električne energije.
S obzirom na to da je izračun CBAM-a vrlo složen, nitko ne zna precizno koliko će CBAM utjecati na bh . ekonomiju. Ono što se zna jeste da će to biti dramatično i da će to u konačnici platiti građani kroz skuplju energiju, pa samim tim skuplje robe i usluge. Primjena CBAM-a počet će 2026., s tim da će se naplaćivati od 2027. za 2026.
