Da uvoz voća i povrća ide utabanim stazama i raste iz godine u godinu, pokazuju podaci koje smo dobili iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH. Tako je u BiH za osam mjeseci ove godine uvezeno 207.773.846,44 kilograma voća i povrća u vrijednosti od gotovo 280 milijuna maraka, piše portala Avaza.
Ima banana
U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine uvoz je porastao za 8.631.662,98 kilograma, a gledano u novcu, povrće i voće koje je iz drugih zemalja stiglo u BiH lani je u tom periodu plaćeno 262.239.089,22 KM. I dok je logično da su u BiH uvezene banane u količini od 35.034.913,42 kilograma, čija je vrijednost 53.974.722,96 KM, i to najviše iz Ekvadora, dotle iznenađuje da je u našu zemlju stiglo 23.854.123 kilograma krumpira u vrijednosti od 22.400.120,63 KM. Tako smo krumpira najviše uvezli iz Nizozemske, potom iz Egipta, ali i Njemačke te Albanije.
Osim krompira, najviše je uvezeno paradajza, i to 16.390.819 kilograma, čija je vrijednost 19.187.914,34 KM. Značajne su i količine crvenog i bijelog luka, kao i prase, a tog povrća je uvezeno 8.690.365,23 kilograma u vrijednosti od 9,7 milijuna KM i najviše ga je stiglo iz Nizozemske i Austrije. Nemale su količine i kupusa, kelja, karfiola, ali i mrkve. I dok je kupus u BiH stizao, uglavnom, iz Albanije, mrkva je dominantno dolazila iz susjedne Srbije. Kada je riječ o voću, nakon banana, u našu zemlju je uvezeno najviše agruma. Međutim, uvezena je značajna količina jabuka, krušaka i dunja, i to 21.577.423,47 kilograma, a vrijednost tog voća, kojeg je najviše stiglo iz Poljske i Srbije, iznosila je 16,3 milijuna KM. Predsjednika Udruženja poljoprivrednika BiH Nedžada Biću ovi podaci ne iznenađuju, jer, kako kaže, mi smo odavno ovisnici o uvozu, dok, s druge strane, izostaje zaštita domaće proizvodnje.
Slaba konkurencija
– Usto, neophodno je što više sredstava upumpavati u poljoprivredu da bi ona bila konkurentna. Primjera radi, u susjednoj Hrvatskoj se godišnje izdvoji iz proračuna gotovo milijarda maraka za poljoprivredu i isto toliko novca povuku iz evropskih fondova. Kod nas, evo, u Federaciji BiH to je nepunih 200 milijuna KM. Ako uzmemo i RS i Brčko distrikt, sve skupa ne prelazi cifru od 300 milijuna KM. Znači, nismo konkurentni, nemamo plavog dizela, što imaju svi poljoprivrednici u svijetu, i logično je da se ovo događa. Neophodne su, dakle, zaštita i adekvatne mjere – kaže nam Bićo.
Najviše izvezli krumpira, kajsije…
Kada je riječ o izvozu voća i povrća, BiH je izvezla najviše krumpira, i to 3.384.803 kilograma u vrijednosti od 3,3 milijuna KM. Pozitivno je što se u odnosu na osam mjeseci prošle godine izvoz krumpira udvostručio, a najviše ga je izvezeno u Hrvatsku. Među voćem koje je iz BiH izvezeno prednjače kajsije, trešnje, višnje, breskve i šljive. Tog voća je izvezeno 5.959.592 kilograma u vrijednosti od 10,5 milijuna KM, a najviše, gotovo polovina, ga je otišla u Njemačku. Za ovih osam mjeseci iz naše zemlje je izvezen 28.923.240,81 kilogram voća i povrća, a ta vrijednost je 81,2 milijuna KM.
