Centralna banka BiH procijenila je da će stopa inflacije u ovoj godini biti 4,7 odsto, što je posljedica pojačanih inflatornih pritisaka iz međunarodnog okruženja, uključujući rast cijena energenata na svjetskom tržištu i njihovo prelivanje na rast domaćih cijena.
Šta najviše utiče na rast inflacije u BiH!?
Rast cijena nafte i plina
Skuplja električna energija
Rast plaća i troškova usluga
Slabija domaća i vanjska potražnja
Globalni energetski poremećaji
Rast troškova transporta i proizvodnje
Stopa inflacije revidirana naviše
Kako su naveli iz Centralne banke BiH, stopa inflacije revidirana je naviše u odnosu na prethodne projekcije i zbog rasta troškovnih pritisaka u sektoru usluga, rasta cijena električne energije te plaća.
“Projekcija rasta ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini korigovana je naniže, do nivoa od 1,9 posto, zbog slabljenja domaće i vanjske potražnje, koja se odražava kroz osobnu potrošnju, investicije te uvoz i izvoz. Nagli rast cijena nafte i prirodnog plina, koji je zabilježen od početka ožujka, utiče na povećanje troškova proizvodnje i transporta, što se reflektira na pad profitabilnosti gospodarskih subjekata i slabljenje investicijske aktivnosti”, pojasnili su iz Centralne banke BiH.
Skuplji energenti
Dodali su da skuplji energenti smanjuju raspoloživi dohodak domaćinstava, što dovodi do slabije privatne potrošnje, tako da se očekuje sporija dinamika ekonomskog rasta u odnosu na prethodne projekcije.
“U ovom krugu revidirane su makroekonomske srednjoročne projekcije, prvenstveno usljed globalnog energetskog šoka izazvanog eskalacijom sukoba na Bliskom istoku”, istaknuli su iz Centralne banke BiH.
Federacija BiH i Republika Srpska
Inače, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u travnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, cijene su porasle za 6,6 posto. Zavod za statistiku Republike Srpske objavio je da je godišnja inflacija u Srpskoj iznosila 6,8 posto. Postavlja se pitanje, postoje li načini da se inflacija smanji u Bosni i Hercegovini, jer je u većini zemalja Europe, ali i okruženja ona niža?
Malo otvoreno gospodarstvo
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da je BiH sredinom i krajem devedesetih godina prošlog stoljeća prihvatilo model malog otvorenog gospodarstva.
“Pri tome, nismo našli neke visokotehnološke gospodarske grane, kako bismo se uključili na svjetsko tržište kroz nuđenje neke robe ili usluga više dodatne vrijednosti. Posljedica toga je da mi, zapravo, skoro da ništa ne možemo uraditi ako ne promijenimo cijeli sustav. Sve to je nekako urađeno da je bukvalno minimalna mogućnost domaćih vlasti da nešto puno urade. Ipak, postoje dvije stvari u ovakvom sustavu koje se mogu uraditi. Jedna je populistička mjera, kao što je rađeno, da se za određen broj osnovnih životnih namirnica odredi neka maksimalna cijene u jednom kraćem do srednjem periodu. Druga je rast plaća, ali to je mač sa dvije oštrice”, objašnjava Đogo.
Prema njegovim riječima, prva opcija jeste ograničavanje marže, ali nije maksimalnih cijena. “Što se tiče druge opcije, nije problem kada rastu cijene, ako plaće rastu podjednako ili brže. Međutim, rast plaća je dodatni pritisak za porast inflacije. Osim ovoga, mi ne možemo nešto posebno drugo uraditi, jedino smanjiti poreze, ali to se neće uraditi, jer se javni sektor i javne usluge moraju financirati”, naglasio je Đogo.
