Ne jenjavaju reakcije na odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) prema kojoj minimalna plaća u ovom entitetu u 2025. godini iznosi 1.000 KM. O efektima, lančanim reakcijama ove odluke za Klix.ba govori Snježana Kopruner, jedna od najuspješnijih poduzetnica u BiH, direktorica i vlasnica firme GS-TMT, prenosi Klix.ba.
U jednom su svi suglasni, radnici zaslužuju veće plaće, ali poslodavcima treba omogućiti olakšice koje se odnose na uplatu doprinosa. “Mišljenja sam da je Vlada FBiH imala dobru namjeru, ali je izvela na pomalo diletantski način ne poštujući odluke Ekonomsko-socijalnog vijeća (ESV) i ne poštujući zakon koji regulira ovu oblast”, kazala je na početku razgovora za Klix.ba Kopruner.
Ističe da u BiH, kao i u drugim zemljama, postoji slobodno tržište radne snage koje regulira cijenu rada i ono nema veze sa odlukama o vrijednosti minimalne satnice.
“Tako, na primjer, cijena sata jedne čistačice na moru u Republici Hrvatskoj je približno 20 eura (39,14 KM), cijena bruto satnice dobrog zavarivača u BiH je 10 eura (19,57 KM), dok je satnica jednog zavarivača u Sjedinjenim Američkim Državama 100 dolara (189,84 KM)”, objašnjava Kopruner i dodaje da je riječ o podacima njemačkih kupaca u firmi na čijem je čelu.
Naglašava da dobri majstori u BiH uglavnom imaju jako dobra primanja i da su bolje plaćeni od mnogih ministara u Vladi FBiH.
“Njima ne trebaju ovakve odluke. I ne samo oni, dobri stručnjaci su svugdje na cijeni, ako ih uopće možete dobiti. U kapitalizmu uglavnom tržište rada definira cijenu rada. Kada je riječ o minimalnim plaćama/satnicama onda moramo znati na koga se one odnose, tj. uglavnom na nekvalificirane pomoćne radnike. Ova odluka će u javnim institucijama izazvati lančanu reakciju porasta svih plaća koje treba financirati realni sektor koji sebi uglavnom taj luksuz ne može dozvoliti, jer nema od čega”, objašnjava sugovornica.
Stava je da će rezultat Vladine odluke biti povećana otpuštanja radnika zbog nemogućnosti plaćanja, povećan rad na crno, a samim tim i povećana korupcija uz prateći porast inflacije. Pita kako će umirovljenici preživjeti povećanje svih troškova života i je li netko mislio na njih.
“Mislim da to nije bio cilj Vlade i zbog toga bi trebali još jednom preispitati ovu odluku. Odluke koje treba donijeti Vlada FBiH trebaju osigurati dugoročno bolje uvjete života za sve, a to se odnosi na bolje obrazovanje prema potrebama bh. gospodarstva, smanjenje korupcije, posebno u javnim institucijama i rad na uspostavljanju meritokratskog sistema, tj. na vladavini najboljih, a ne najpodobnijih”, kaže Kopruner.
Vlada FBiH, dodaje, trebala je raditi na izradi rješenja koja će dovesti do oslobađanja poreza na dobit investicija koja otvaraju nova radna mjesta, jer ona bolje pune državnu kasu od ovakvih odluka.
“Potrebno je i potaknuti aktivnosti smanjenjem fiskalnih nameta koji neki u borbi za konkurentnost ne mogu platiti, smanjiti broj dana bolovanja na teret poslodavca, napraviti reformu neefikasnog zdravstvenog sistema koju građani, posebno umirovljenici, trebaju hitno”, navodi.
Dodaje da bi bilo potrebno i povećati efikasnost javnih institucija, a Vlada FBiH sve navedeno može prekopirati od uređenijih sistema koji su sve to implementirali.
“Za neke od ovih prijedloga potrebno je malo dobre volje i razmišljanja o dobrobiti za sve. BiH ima sve preduvjete po strukturi da postane vodeća zemlja u regiji, samo treba malo znanja, dobre volje i ljubavi za svoju zemlju i svoj narod”, zaključuju Kopruner.