Federalno ministarstvo trgovine radi na donošenju zakona o e-trgovini kojim će u potpunosti regulirati tržište u razvoju, ali i spriječiti sivu ekonomiju. Prema podacima Ministarstva, država zbog crnog tržišta u e-trgovini gubi više od 200 milijuna KM godišnje.
Ministar Amir Hasičević pojasnio je što sve obuhvaća ovaj zakon i koji su ciljevi koje želi postići kada je u pitanju tržište u Bosni i Hercegovini. “Zakon o e-trgovini regulira cjelokupno područje, od registracije do načina trgovanja. Ima tri osnovna cilja. Prvi je spriječiti sivu ekonomiju, odnosno postojeću neregistriranu prodaju koja državi odnosi oko 300 milijuna KM samo u porezima.
Drugi važan cilj zakona o e-trgovini je omogućiti zaštitu potrošača, budući da trenutno postoji više platformi koje trguju na području Federacije, a trgovci ne mogu ostvariti osnovna prava prema Zakonu o zaštiti potrošača. Treći cilj je omogućiti bolju konkurentnost, osobito malim i srednjim poduzećima u Federaciji – kazao je ministar. Hasičević je naglasio kako žele, u suradnji s poduzećima i kroz strategiju, stvoriti bh. elektronsku platformu koja bi malim i srednjim poduzećima omogućila lakšu prodaju proizvoda putem platforme koju bi Ministarstvo kontroliralo i financiralo.
Najviše žalbi koje stižu u Odsjek za zaštitu potrošača Federalnog ministarstva trgovine odnosi se na online kupovinu. Najčešće se žale na tehnički složene proizvode, kao što su elektronički kućanski aparati, te obuću. Građani nisu informirani kako ostvariti pravo na reklamaciju, rezervne dijelove, ili na što učiniti kada isporučena roba ne odgovara opisu na stranici. Mnogi ne mogu doći do podataka o prodavaču. Ovaj zakon je sveobuhvatan i zahtijeva usklađivanje s oko 70 drugih zakona i propisa. Obuhvatit ćemo i područje poštanskog prometa, s obzirom na to da inspektori i kontrolna tijela nemaju podatke o primatelju novca, niti o pošiljatelju paketa, čime bi se otkrili prekršitelji”, izjavio je Hasičević, piše Faktor.
Govoreći o prevarama, ministar je napomenuo da su najčešće meta starije osobe, umirovljenici, koji se teško snalaze s tehnologijom. Online ili e-tržište predstavlja digitalizirani kanal kupoprodaje, čiji je primarni cilj zadovoljiti specifične potrebe kupaca na način drugačiji od tradicionalnih trgovinskih kanala. Ova digitalizacija koristi internet za ponudu, komunikaciju i transakciju. Razlike između online i tradicionalne trgovine, kao i veća kompleksnost, ogledaju se u načinima kontrole. Tradicionalna trgovina više poznaje kontrole prava potrošača i zakonskih obaveza prema državi, kao i kontrolu kvalitete ponuđenih proizvoda ili usluga.
Pitali su Asocijaciju za internet trgovinu “eComm” u BiH je li moguće potpuno regulirati i staviti pod kontrolu e-tržište. “Kvalitetni zakoni i prateći procesi kontrole i inspekcije omogućuju viši stupanj kontrole prava potrošača i legalnosti trgovine, kao što vidimo u zapadnim zemljama. Potpuna regulacija e-tržišta moguća je samo u teoriji jer praksa nosi izazove. Dovoljno je kontinuirano uvoditi promjene koje u praksi daju rezultate – izjavio je Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet trgovinu “eComm” u BiH.
Na pitanje o mogućnosti sprječavanja internetskih prijevara jednim zakonom, iz Asocijacije kažu kako zakoni u pravilu kasne za stanjem na tržištu. To je globalno pravilo, ne specifično za naše tržište. S obzirom na ubrzani razvoj tehnologija, kreiranje zakona ide sporije. Stoga se treba fokusirati na prevenciju i edukaciju korisnika kako bi se spriječio što veći broj internetskih prijevara. Većina prevara dešava se kroz prikupljanje osobnih ili kartičnih podataka te sve češće prodajom proizvoda niže kvalitete”, objašnjava Marić.
Najefikasniji način regulacije e-tržišta…
“Postoji više faktora koji utječu na regulaciju online tržišta. Zakoni i kontrolna tijela igraju ključnu ulogu. Druga važna strana su trgovci, koji kroz udruživanje mogu podići svijest i usmjeriti kupce na bitna pitanja e-trgovine. Asocijacija “eComm” u BiH svojim aktivnostima nastoji trgovcima i kupcima pružiti organizirano usmjerenje ka višim standardima e-trgovine. Veći broj etabliranih e-trgovaca na tržištu smanjuje sivu ekonomiju jer kupci tada češće biraju renomirane trgovce zbog konkurentnih cijena, širine ponude, jamstava i podrške korisnika”, zaključuje Marić.
