Prema Eurostatu, u 2024. godini prosječno stvarno tjedno radno vrijeme (puno i nepuno radno vrijeme zajedno) za osobe u dobi od 20 do 64 godine u njihovom glavnom poslu kretalo se od 32,1 sata u Nizozemskoj do 39,8 sati u Grčkoj.
Radnici u Europi postupno rade sve manje sati tjedno. U posljednjih deset godina prosječno radno vrijeme u EU smanjilo se za jedan sat tjedno.Količina vremena provedenog na poslu u Europi opada. Istraživači ovaj trend pripisuju porastu zaposlenja na nepuno radno vrijeme i većem udjelu žena u svijetu rada, piše Euronews.
U gotovo polovici od 34 analizirane europske zemlje pad je bio još izraženiji — više od jednog sata između 2014. i 2024. godine. Tjedno radno vrijeme također znatno varira diljem kontinenta.
Gdje Europljani rade najviše? Prema Eurostatu, u 2024. godini prosječno stvarno tjedno radno vrijeme (puno i nepuno radno vrijeme zajedno) za osobe u dobi od 20 do 64 godine u njihovom glavnom poslu kretalo se od 32,1 sata u Nizozemskoj do 39,8 sati u Grčkoj.
Ako se u obzir uključe i zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, članice EFTA-e i UK, najviša vrijednost zabilježena je u Turskoj – 43,1 sati tjedno, prenosi N1.
Geografski trendovi: Južna i Istočna Europa na vrhu
U zemljama Južne i Istočne Europe ljudi rade dulje, s osobito visokim brojkama u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU.
Nakon Turske (43,1 sata), sljedeće na popisu su:
Srbija (41,3 sata)
Bosna i Hercegovina (41,1)
Crna Gora (podaci za 2024. nisu dostupni, no 2020. je imala 42,8 sati)
Zatim slijede:
Grčka (39,8)
Bugarska (39)
Sjeverna Makedonija (također 39, ali s podacima do 2020.)
U Hrvatskoj je broj radnih sati u tjednu u prosjeku 37,8, što je nešto više od prosjeka EU (36),
Ove zemlje često imaju niže plaće, višu razinu neformalne zaposlenosti i manji udio rada na nepuno radno vrijeme.
Zapadna i Sjeverna Europa: Kraći radni tjedni
U Zapadnoj i Sjevernoj Europi radni tjedan je kraći. Nizozemska (32,1), Norveška (33,7), Austrija i Danska (33,9) bilježe znatno kraće tjedne radne sate. Ove regije karakterizira:
snažna zaštita radnika
visoka produktivnost
široka prisutnost fleksibilnog i skraćenog radnog vremena.
Među velikim europskim gospodarstvima:
UK i Španjolska (36,4 sati)
Italija (36,1)
Ove dvije države su iznad prosjeka EU. Međutim, podaci za UK potječu iz 2019., pa je stvarna brojka vjerojatno niža danas, s obzirom na opći silazni trend.
Kako se radno vrijeme promijenilo u posljednjih 10 godina?
Usporedbom podataka iz 2014. i 2024. godine, samo su četiri od 34 zemlje zabilježile porast tjednog radnog vremena.
U tri od njih porast je bio minimalan:
Litva i Cipar (+12 minuta)
Malta (+ šest minuta)
Iznimka je Srbija, s izraženim povećanjem od 1,7 sati tjedno (1 sat i 42 minute više).
U Francuskoj radno vrijeme ostalo je nepromijenjeno, dok je pad bio manji od pola sata u Italiji, Švedskoj i Latviji.
Pad od više od jednog sata u gotovo polovici zemalja
U 16 od 34 zemlje, radno vrijeme smanjeno je za više od jednog sata tjedno — a u nekima i više od dva sata:
Turska (-3,8 sata) i Island (-3,5) prednjače.
Belgija i Luksemburg bilježe pad od 2,5 sata.
U Hrvatskoj pad od jednog i pol sata tjedno
Još sedam zemalja ima pad od 1,5 sata ili više:
Danska i Austrija (-1,9)
Njemačka (-1,8)
Estonija (-1,7)
Češka (-1,6)
Portugal i Hrvatska (-1,5)
Zašto opada broj radnih sati?
Znanstvenici nude nekoliko objašnjenja:
Prema novom istraživanju Europske komisije koje je analiziralo trendove u 6 zemalja EU između 1992. i 2022., glavni razlog pada je rast nestandardnih oblika zaposlenja, osobito rada na nepuno radno vrijeme.
Dodatni faktori:
sve više žena radi
veći udio poslova u uslužnim djelatnostima
zaposleni s punim radnim vremenom rade otprilike isto kao i 1980-ih,
samozaposleni rade sve manje, jer mnogi prelaze na nepuno radno vrijeme — iako i dalje u prosjeku rade najviše sati.
