Osim intenziviranja aktivnosti na južnom dijelu koridora Vc koji prolazi kroz Federaciju BiH od tunela Kvanj pa do poddionice od Mostara do Bune, polako se sklapa i mozaik sjevernog kraka koji prolazi kroz Zeničko-dobojsku županiju, a prema informacijama koje su za Večernji list potvrđene iz JP Autoceste Federacije BiH, u ovom se trenutku radi na 50 novih kilometara, dok bi uskoro trebali početi i radovi na posljednjoj poddionici.
Ove godine očekivanja su kako će se na sjevernom dijelu koridora u promet pustiti ukupno 18,5 kilometara autoceste, uključujući i trenutačno najduži tunel u BiH.
Investicijski ciklus u ovom dijelu zemlje jasno govori o namjeri ispunjenja strateških ciljeva koji uključuju dovršetak sjevernog dijela koridora do kraja 2026. godine, a što će omogućiti otvaranje brojnih gospodarskih perspektiva, a u praktičnom smislu neometan cestovni promet od Bradine do Doboja. Naravno, za spajanje s najsjevernijom poddionicom (Svilaj) potrebno je pričekati aktivnosti Republike Srpske, dok se na jugu u Federaciji BiH uskoro očekuje otvaranje većeg broja gradilišta kroz regiju Hercegovine.
Iz JP Autoceste Federacije BiH potvrdili su kako su na dionici Ozimica – Poprikuše u tijeku natječajne procedure za odabir izvođača radova, kao i za usluge nadzora, i oba ova postupka u završnoj su fazi.
S obzirom na to da je JP Autoceste FBiH dužan provoditi procese u skladu s procedurama i pravilima banke kreditora, u ovom slučaju Europske investicijske banke (EIB), a imajući na umu prethodno razdoblje blagdana i dekapacitiranost banke kreditora, za očekivati je da će u ožujku biti potpisan ugovor kako za izvođenje radova tako i za usluge nadzora na dionici Ozimica – Poprikuše, objasnili su iz ovog javnog poduzeća. Za to vrijeme na ostalim dionicama na sjevernom dijelu koridora, na dijelu od Doboja do Zenice, trenutačno je aktivno šest gradilišta (Putnikovo brdo – Medakovo, Medakovo – Ozimica, Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca) za novih 50 kilometara autoceste na koridoru Vc.
Plan JP Autoceste FBiH je da u ovoj godini na sjevernom dijelu koridora bude završena i u promet puštena dionica Putnikovo brdo – Medakovo (8,5 km) i dio autoceste od Stare stanice do Golubinje (10 km). Jedan od najznačajnijih objekata koji se završava na ovom dijelu je tunel Golubinja. Pozicioniran je na potezu između Zenice i Žepča i s dužinom od 3,6 kilometara trenutačno je najduži cestovni tunel koji se gradi u BiH. Njegovom izgradnjom znatno će biti skraćen put od Sarajeva prema sjeveru BiH jer će biti izbjegnut obilazak brda, odnosno vožnja kanjonom rijeke Bosne. Što se tiče sjevernog dijela koridora, strateški plan JP Autoceste FBiH je da do kraja 2026. godine sve ove spomenute dionice budu završene i puštene u promet.
S druge strane, u vremenu koje dolazi značajne aktivnosti na izgradnji očekuju se u Hercegovini, a u prvom redu na poddionicama koje idu smjerom od Mostara prema jugu, pri čemu treba podsjetiti kako su već počeli pripremni radovi na tunelu Kvanj, a uskoro se očekuje i potpisivanje govora za poddionicu od Mostara do Bune. Osim toga, u privremenu funkciju bit će stavljena i poddionica Buna – Počitelj, koja je već prije izgrađena, a koja će se spajati na poddionicu Počitelj – Zvirovići. Međutim, tehnički najzahtjevniji dio uključuje dvije poddionice, i to Mostar jug – Mostar sjever, kao i tunel Prenj, a koje bi, u skladu s najavama nadležnih, trebale biti ugovorene na proljeće. Zahtjevnost u izgradnji posljedica je geografskih karakteristika terena koji uključuje uglavnom brdsko-planinski prostor, uslijed čega će biti potrebno graditi veći broj infrastrukturnih objekata. Konkretno, na poddionici Mostar jug – Mostar sjever predviđeno je da se grade sljedeći objekti: pet tunela ukupne dužine 5833 metra, deset vijadukata/mostova ukupne dužine 1640 metara te otvorene trase 6727 metara. U kontekstu tunela Prenj valja ukazati na karakteristike kojima će se BiH moći pohvaliti i u svjetskim okvirima. Objekt je to koji će probiti planinski masiv između Mostara i Konjica, u znatnoj mjeri skratiti vrijeme putovanja, istodobno podignuti i razinu sigurnosti prometa, a svojom dužinom od 10,9 kilometara tunel Prenj bit će 9. tunel u Europi odnosno 30. u svijetu po kilometraži.
