Uvoz luksuznih automobila u Bosnu i Hercegovinu prisutan je već godinama, no ove godine uvezen je najskuplji automobil u posljednjih deset godina. Za Porsche 911 GT3 RS, koji je zauzeo prvo mjesto na listi, nepoznati vlasnik platio je nevjerojatnih 699.026 KM, uključujući poreze i pristojbe.
Vrijednost tog automobila, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, iznosila je 597.414,90 KM, dok su porezi iznosili dodatnih 101.611,53 KM. Za deset najskupljih automobila ove godine kupci su izdvojili 3.899.070,97 KM, a kada se na tu vrijednost dodaju porezi u ukupnom iznosu od 725.582,3 KM, dolazi se do ukupne cifre od 4.624.653,27 KM.
I druga dva mjesta na listi najskupljih automobila zauzimaju Porsche modeli. Tako je za Porsche 911 S/T izdvojeno 445.227,43 KM, a porezi su iznosili 75.712,12 KM. Treće mjesto pripalo je Porscheu 911 GT3 RS, čija je vrijednost 419.107,32 KM, dok su porezi iznosili 71.271,70 KM. „Također, u BiH je ove godine uvezen i Ferrari F169 Roma vrijednosti 395.161,59 KM, a porezi su iznosili 67.231,02 KM. Peti najskuplji automobil koji je ove godine uvezen je Porsche 911 Turbo S, čija je vrijednost 363.736,60 KM, a porezi su bili 61.858,68 KM“, istaknuli su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH za „Nezavisne novine“.
Na listi najskupljih automobila našao se i Lamborghini 636 Urus, vrijedan 355.939,61 KM, a porezi su bili 122.997,53 KM. Slijedi Porsche 911 Turbo S, čija je vrijednost 345.458,28 KM, dok su porezi iznosili 58.751,37 KM. Mercedes Benz AMG G63, cijene 335.401,77 KM s porezima od 57.033,60 KM, zauzeo je osmo mjesto, a na devetom je Mercedes AMG G63 vrijedan 324.099,22 KM, s porezima od 55.112,17 KM. „Na desetom mjestu liste najskupljih automobila uvezenih ove godine je Porsche 911 GT3, vrijednosti 317.524,25 KM, a porezi su iznosili 54.002,58 KM“, istaknuli su iz UIO BiH za „Nezavisne novine“.
Miro Sesar, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Gospodarskoj komori Federacije BiH, na pitanje je li bh. tržište dovoljno veliko za nabavu luksuznih automobila, ističe da svako tržište ima svoje zakonitosti i da se može promatrati na nekoliko načina kroz različite omjere poput segmenata vozila, klasa vozila ili omjera prodaje fizičkim licima u odnosu na pravne osobe.
„Moje osobno mišljenje je da uvoz jednog vozila bilo koje vrijednosti nije pokazatelj i na osnovi jednog primjera ne može se odrediti o kakvom tržištu je riječ. Mislim da je najbolji pokazatelj stanja bh. tržišta vozila omjer uvoza novih u odnosu na rabljena vozila. U našoj zemlji već dugo vlada trend uvoza automobila gdje se na jedno uvezeno i registrirano novo vozilo uveze i registrira pet rabljenih, i smatram da je to najbolji pokazatelj razvijenosti našeg tržišta“, kazao je Sesar za „Nezavisne“.
Ekonomski analitičar Igor Gavran ranije je za „Nezavisne novine“ kazao da, kad je riječ o uvozu luksuznih vozila s izrazito visokim cijenama, to nažalost nije iznenađujuće.
„U BiH se povećava razlika između različitih društvenih slojeva. S rastućim brojem siromašnih i ekstremno siromašnih, mali broj bogatih postaje sve bogatiji i mogu si priuštiti ovakva vozila“, zaključio je Gavran.
