Strani državljani u Federaciji BiH više ne mogu dobiti radnu dozvolu na osnovu certifikata o stručnoj osposobljenosti, čak ni kad je certifikat priznat. Umjesto toga traži se diploma uz dokaz o priznavanju inozemne kvalifikacije.
Na to je danas upozorilo Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti (FMOZ), pozivajući se na novi Pravilnik o postupku i proceduri izdavanja radne dozvole. Pravilnik je 2. studenog donio federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić, objavljen je u “Službenim novinama FBiH” broj 88/26, a na snazi je od 12. studenog.
Diploma umjesto certifikata
Prema članku 8. Pravilnika, poslodavac uz zahtjev za radnu dozvolu mora priložiti diplomu ili drugi dokaz o obrazovnoj kvalifikaciji iz osnovnog, srednjeg ili visokog obrazovanja koji ima karakter školske javne isprave. Dokument mora biti preveden na jedan od službenih jezika u Federaciji, uz dokaz nadležnog organa da je inozemna kvalifikacija priznata u BiH.
FMON navodi da se radna dozvola zato više ne može dobiti ni na osnovu certifikata o stručnoj osposobljenosti ni na osnovu rješenja o njegovom priznavanju, odnosno nostrifikaciji.
Za priznavanje diploma iz osnovnog i srednjeg obrazovanja nadležna su kantonalna ministarstva obrazovanja, a za visoko obrazovanje fakulteti, odnosno univerziteti, podsjeća FMON.
Pristojba od 35 KM može se vratiti
Ministarstvo poziva strane državljane, njihove punomoćnike i poslodavce da ne podnose nove zahtjeve za priznavanje certifikata ako im je to potrebno samo zbog radne dozvole. Tako će, kako navode, izbjeći nepotrebne postupke i plaćanje pristojbe od 35 KM.
Oni koji su zahtjev već podnijeli, a o njemu još nije odlučeno, trebaju se izjasniti da li ostaju pri zahtjevu ili od njega odustaju. Ko odustane, može tražiti povrat pristojbe uz zahtjev i dokaz o uplati.
Onima koji ostanu pri zahtjevu FMON poručuje da zadržava pravo provjere vjerodostojnosti certifikata, uključujući provjeru kod onih koji su ih izdali, što može značajno produžiti postupak.
Postupci za izdavanje ili produženje radnih dozvola koji nisu okončani do 12. studenog završit će se po propisima koji su važili kad je zahtjev podnesen, propisuje članak 26. Pravilnika.
Što još poslodavac mora priložiti
Uz diplomu, poslodavac kantonalnoj službi za zapošljavanje dostavlja putovnicu stranca, izvod iz sudskog registra ili rješenje o registraciji, potvrdu banke o statusu računa i akt s opisom radnog mjesta i uslovima za zaposlenje. Potrebni su i pisano obrazloženje zašto zapošljava stranca te dokaz Porezne uprave da su izmireni porezi i doprinosi za sve zaposlenike.
Izvod iz registra, potvrda banke, obrazloženje i porezni dokaz ne smiju biti stariji od 90 dana. Zahtjev se podnosi na obrascu broj 1, a za produženje na obrascu broj 2, koji se preuzimaju sa stranica kantonalnih službi ili Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo objavila je 12. studenog i da poslodavci više nisu obavezni plaćati administrativne troškove za izdavanje radnih dozvola.
Domaći radnici imaju prednost
Prije izdavanja dozvole kantonalna služba provjerava ima li na evidenciji nezaposlenih osoba koje ispunjavaju uvjete poslodavca, uz pribavljanje dokumenata i razgovore s kandidatima. Izvještaj mora biti gotov za pet dana ako takvih osoba nema, odnosno za deset dana ako ih ima.
Služba ne može izdati radnu dozvolu strancu ako se na evidenciji prema sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava uvjete i prihvaća ponuđeni posao. Dozvola se može predložiti samo ako kandidati s evidencije odbiju zaposlenje, što izričito mora pisati u izvještaju.
Provjera se ne provodi za zanimanja koja su odlukom proglašena deficitarnim i za osobe koje su zakonom izuzete. Taj izuzetak odnosi se samo na provjeru evidencije, a ne i na dokumentaciju koju poslodavac mora priložiti.
Kantonalna služba prijedlog šalje Federalnom zavodu za zapošljavanje najkasnije tri dana nakon izvještaja, a Zavod ga odobrava ili odbija najkasnije za osam dana. Rješenje o radnoj dozvoli mora biti doneseno najkasnije 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.
Protiv rješenja se može žaliti Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike u roku od osam dana. Ministarstvo odlučuje u roku od 15 dana, a njegovo rješenje je konačno i protiv njega se ne može pokrenuti upravni spor.
Radna dozvola važi najduže godinu dana. Zahtjev za produženje poslodavac podnosi najranije 60, a najkasnije 30 dana prije isteka dozvole.


