Jedan od najvećih hrvatskih književnika, dramaturg, kritičar, prevoditelj i zagrebački kroničar August Šenoa rođen je u Zagrebu 14. studenoga 1838.
Otac mu je bio Alois Schönoa, Nijemac koji se doselio iz Češke te radio kao slastičar zagrebačkog biskupa Aleksandra Alagovića i prvog zagrebačkog nadbiskupa Jurja kard. Haulika. Šenoina majka bila je Terezija pl. Rabacs iz Slovačke.
Šenoa je studirao pravo u Zagrebu i Pragu, ali nikad nije diplomirao. U Beču je uređivao listove Glasonoša i Slawische Blätter. U Zagreb se vratio 1866. i radio u uredništvu lista Pozor, zatim kao dramaturg u Hrvatskom zemaljskom kazalištu, gradski bilježnik te kao gradski senator.
Od 1874. do smrti bio je urednik časopisa Vienac. Politički se angažirao u Narodnoj stranci.
Široj javnosti postao je poznat kada je počeo raditi kao dopisnik za Pozor, gdje piše seriju feljtona Zagrebulje u kojima opisuje negativne posljedice koje su konformizam i licemjerje ostavili na svakodnevni život u Zagrebu. Radio je i kao kazališni kritičar dajući prijedlog novog programa i analizirajući stanje glumišta, piše povijest.hr.
Ipak, Šenoa prije svega ostao je zapamćen kao romanopisac, a zaslužan je za populariziranje ove književne vrste u Hrvatskoj. Središnje mjesto njegovog stvaralaštva zauzimaju povijesni romani Zlatarevo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogeneš i nedovršeni Kletva.
Njegovo stvaralaštvo, a bio je najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća, imalo je veliki utjecaj na domaću pripovijednu prozu te će dominirati hrvatskom književnošću sve do početka 20. stoljeća.
August Šenoa preminuo je 13. prosinca 1881. od posljedice upale pluća, koju je dobio dok je pomagao unesrećenima nakon Velikog potresa u Zagrebu 1880.
