Knjiga “Bosanski križ, nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti”, koja otkriva malo poznatu umjetnost monolitnih stela oblikovanih u antropomorfne križeve, za koju je tekst napisao Ivan Lovrenović, a fotografije snimio Josip Lovrenović, objavljena je u nakladi Drama radosti iz Travnika i Synopsisa iz Zagreba.
Knjiga na oko 550 stranica objašnjava tu pojavu nadgrobne spomeničke baštine i daje terenski uvid u njezino stanje na oko tridesetak lokaliteta u Srednjoj Bosni, uključujući i više od 330 novih fotografija Josipa Lovrenovića i šest preglednih karata.
Radi se o malo poznatoj baštini antropomorfnih križeva kod kojih je gornji krak razvijen u oblik kruga na kojem je smještena većina natpisa.
Njima su se kršćanski grobovi počeli obilježavati od prelaza XV. u XVI. stoljeće, nakon što je učvršćenjem osmanske teokratske države i islamske civilizacije u Bosni i Hercegovini nastalo društvo s tri oštro razdvojene religije/konfesije – vladajućom muslimanskom, te katoličkom i pravoslavnom, kojima se u drugoj polovici XVI stoljeća pridružuje i sefardsko-židovska, kaže se.
Tada zamire srednjovjekovna kultura obilježavanja grobova stećcima, za koje neki autori smatraju da su najautentičnija povijesno-umjetnička pojava na tlu Bosne i Hercegovine, i koji su 2016. uvršteni na Popis svjetske baštine. Stećci su zajednički svim stanovnicima Bosne i Huma, a nakon njih se bosansko-hercegovačko društvo diferencira konfesionalno.
Razdoblje koje je uslijedilo stećcima ostavilo je zadivljujući kulturni znak, fenomen zagonetan i unikatan u razmjerima balkanskim i europskim, a do danas od domaće znanosti i kulturne javnosti gotovo neprimijećen, kaže Lovrenović i dodaje: “Ništa o križevima ne znamo, osim njih samih”.
OGLAS
Najnovije
Najčitanije
OGLAS
Oglasi