Večeras je u Travniku s početkom održana promocija knjige “Znamenite osobe Doca” – kolijevke hrvatske inteligencije autora Ivana Zeca. Promotori knjige su bili poznati novinar u mirovini Zvonimir Čilić, predsjednik HKD Napredak Novi Travnik Blagun Lovrinović i povjesničar Velimir Bugarin.
Knjiga govori o poznatim, uspješnim ljudima koji potječu s Doca kod Travnika. Dolac je bio crkveno, kulturno, i političko stjecište Hrvata u BiH i biskupsko sijelo u 19. stoljeću. U njemu su se okupljali i djelovali hrvatski prosvjetitelji i kulturni radnici BiH poput Marijana Šunjića, fra Ivana Franje Jukića i Grge Martića, a ne rodni prosvjetitelji među Doćanima bili su i Marko Tugomir Alaupović i fra Ivo Gutić. Autor se potrudio sabrati životopise poznatih Doćana, ukupno 168 biografijskih podataka koji su ostavili svoj trag kako na lokalnom tako i na širem području. Svaka osoba zastupljena u leksikonu je detaljno opisana. Većina osoba današnjoj generaciji je uglavnom nepoznata ali zahvaljujući autoru s njima, se ponovno susrećemo. Leksikon je iznimna dokumentacijska građa i vrijedno djelo kojeg treba posjedovati svaka obitelj s travničkog kraja. Specifičnost Doca kao mjesta ogleda se u tome kako je doista začuđujuća spoznaja da mjesto od stotinjak kuća može odgojiti toliko brojnu inteligenciju, zato je sebi i priskrbio lascivnu titulu “Mali Rim”. Autor navodi kako je za razvoj Doca značajnu ulogu imala katolička crkva, a kasnije Družba Isusova. U to vrijeme Dolac je imao veći broj doktora znanosti, Dolačani su osnovali i prvu političku stranku 1906. u BiH, a tu se osnivaju i kulturna društva. Dolačani su bili i u vrhu katoličke crkve, nadbiskup Ivan Šarić, banjalučki biskup fra Marijan Marković. Dolačanin je bio ravnatelj Zemaljskog muzeja, predsjednik Vlade NDH, a bio je i ishodište nobelovca Ive Andrića.
Iz svega navedenog jasno je da je Dolac dao neizbrisiv trag u mnogim aspektima društva i života u BiH, ali i šire. Knjiga uistinu predstavlja vrijedan prilog razumijevanju povijesti ovog kraja, upoznavanju s ljudima koji su ovdje rođeni s vrijednostima koje su nastajale i stasavale upravo ovdje, na Docu pokraj Lašve.
Međutim, autor u predgovoru navodi kako je Dolac kraj Travnika mučenik re da se danas može nazrijeti nekadašnji Mali Rim i kolijevka inteligencije. Jasno je isto tako, zašto nije ostao ni kamena na kamenu od dolačkog Hrvatskog doma i zašto je zgrada škole sada praktički ruševina. Dolac nema niti spomena vrijedno obilježje, ni neku spomen sobu u kojoj bi znatiželjni prolaznik mogao saznati što je Dolac nekada bio i značio. Neka va spomen – knjiga barem donekle svjedoči tomu.
