U Gradskoj galeriji “Antun Gojak” u Makarskoj večeras je otvorena izložba „Stećci-svjetska baština UNESCO-a“. Izložba je otvorena u okviru 71. Izvještajne skupštine HKD Napredak koja se ove godine održava u ovom prekrasnom dalmatinskom gradu.
Tijekom ove umjetničke večeri predstavljene su umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.Predsjednica HKD Napredak Makarska Ecija Kuljiš, izrazila je dobrodošlicu svim Napretkovcima te nije krila zadovoljstvo što se središnje godišnje događanje HKD Napredak događa upravo u njenom gradu i da je HKD Napredak Makarska domaćin članovima najveće Udruge Hrvata raširenoj po cijelom svijetu.
Miroslav Landeka, dopredsjednik Središnje uprave Napretka koji je ujedno osmislio i priredio ovaj projekt, u svom uvodnom govoru podsjetio je, kako je ova izložba svoje putovanje započela u Mostaru, da bi se preko samostana u Fojnici, Muzeja manastira Žitomislići, Napretkova doma u Vitezu, Doma kulture u Novom Travniku, Širokog Brijega, Zenice, Sarajeva, Odžaka i Uskoplja večeras spustila u Makarsku, u Galeriju Antun Gojak.
“Mi smo s ovim projektom željeli afirmirati i prekograničnu suradnju i kulturnu povezanost. Promovirati zajedničku kulturnu baštinu i stoga je kao takav ovaj projekt dobio i potporu 2020. godine Federalnog ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine. Ono što je također važno i tu činjenicu treba naglašavati, posebno mladima, da je biti na popisu svjetske kulturne baštine UNESCO-a od velike važnosti”, rekao je Landeka te posebno pozvao mlade da pogledaju izložbu.“Mlade treba kontinuirano educirati o baštini, potrebi da se baštinu čuva i poznaje, kako bi svoje znanje mogli prenijeti i sljedećim generacijama. Ono što ovim projektom i izložbom želimo postići jeste, potaknuti lokalne vlasti da više i bolje osiguraju zaštićenost ovih područja, promoviranju stećaka te da budu obilježeni. Također, ovom izložbom želimo utjecati na turističke organizacije da u svoje turističke ponude „pod obvezno“ uvrste i obilazak stećaka”, naglasio je dopredsjednik HKD Napredak Mirosav Landeka.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici ili stećci su u srpnju 2016. godine upisani na UNESCO-ovu listu zaštićene svjetske baštine s ukupno 28 nekropola iz četiri države, BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Ante Vujnović, povjesničar i arheolog kazao je kako je stalno potrebno prikazivati ovu izložbu predstavljajući stećke kao naše naslijeđe iz minulih stoljeća te tako podizati svijest o važnosti očuvanja naše povijesti budućim generacijama.
“Svjedoci smo kako se diljem BiH uništavaju stećci ili nekropole stećaka pod izlikom napretka, ali ne ovog kulturnog, nego gospodarskog i civilizacijskog. Osobno smatram kako je takvo ponašanje neprihvatljivo i kao treba biti javno ukazano da je to nedopustivo. Biti na Listi UNESCO-a svjetske kulturne baštine je iznimno važno, što treba stalno isticati i osvješćivati mlade generacije. Mlade treba kontinuirano educirati o baštini, potrebi da se baštinu čuva i poznaje”, istaknuo je u svom govoru Vujnović te publiku proveo kroz svaki prikazani stećak, slikovito objašnjavajući njihovu simboliku.A upravo je čar stećaka u tome, da nas odvode u jedno vrijeme kroz oslikane motive svjetovnog i religijskog života, a kao takvi su već stoljećima živi svjedoci naše povijesne i kulturne baštine.
Izložbu o stećcima u Makarskoj je otvorio povjesničar Anto Ivić. Kaže da srednjovjekovni nadgrobni spomenici govore jezikom svoga doba o onima koji su svoj privremeni hod po zemlji završili, i onom što su očekivali nakon toga.
“Kriju i pouku za buduće generacije, a krase ih simboli uglavnom stariji od vremena kada su uklesani kamen. Načinjeni su od trajnog materijala, da bi u prolaznosti ukazivali vječnost. O njima danas i ne razmišljamo kao o spomenicima na grobljima, nego kao o tragovima kulture naših predaka”, istaknuo je profesor Ivić te postavio glasno pitanje: “Kako se prema njima danas odnosimo?”“Jer, nisu svi na zaštićenim lokacijama i često ih se sklanja s mjesta gdje se grade prometnice, očekujemo da su sigurni makar na grobljima, ali i tamo se sklanjaju ili pospremaju jedni uz druge, ili jedni na druge da bi se stvorio prostor za nove, suvremene, uglavnom bezlične grobnice”, podsjeća povjesničar Ivić.Ipak unosi i dozu optimizma.
“Srećom, nije svugdje tako. Nailazio sam iz Bijakove lijepe primjere njihove očuvanosti, premda često obrasle raslinjem, poput onih uz staru cestu u Zagvozdu, od kojih je jedan nošen i na izložbu pa do pojedinih unutar grobaljskih zidova. Čini se da svijest o potrebi njihove zaštite jača, a to, uz estetski aspekt prezentacije, zapravo i jeste jedan od ciljeva ove izložbe. Ona će, nadam se, zaintrigirati posjetitelje i potaknuti nas više na očuvanje baštine kao dijela našeg identiteta”, riječi su povjesničara Ivića kojima je izložbu proglasio otvorenom.Ova umjetnička večer je uzveličana pjesmom Napretkovog zbora iz Makarske, a osim što je donijela dašak povijesti, ova izložba je bila i veoma edukativna i sve nas je obogatila jer nam je pokazala bogatstvo i širinu života naših predaka.
Zato stećci i jesu istinski kameni ostaci naše prošlosti.
Maja Nikolić, Hrvatski glasnik
