Ketogena dijeta koja, u osnovi, podrazumijeva visok unos masti te nizak unos ugljikohidrata i umjeren proteina, bilježi nevjerojatnu popularnost proteklih godina.
Pripisuje joj se pozitivan učinak na tjelesnu masu, ali i metaboličke parametre poput razine glukoze u krvi. Upravo zbog zanimljivih metaboličkih učinaka na stanice, ketogena dijeta ne prestaje intrigirati onkološku zajednicu. Onkološki bolesnici, su štoviše, iznimno keto – znatiželjni, a sve zahvaljujući studijama koje su pokazale da je njenom primjenom moguće spriječiti progresiju zloćudnih bolesti.
Ipak, prije nego što se oboljeli uputi u ovakav restriktivni obrazac prehrane, mora biti svjestan brojnih činjenica. Tako kvalitetnih randomiziranih kliničkih studija na ovu temu nedostaje; pozitivan učinak je zabilježen u istraživanjima na životinjama te prikazima pojedinih slučajeva. Ketogena dijeta, nadalje, ima smisla samo kao potporna terapija standardnom onkološkom liječenju te samo kod određenih vrsta karcinoma. Najviše dokaza govori u prilog upotrebe ketogene dijete kod glioblastoma, agresivnog oblika tumora mozga, dok je dokaza za korisnost kod drugih vrsta zloćudnih bolesti manje.
Metabolički učinak ketogene dijete
Ketogena dijeta, u kontekstu onkologije, počiva na tezi kako pojedine stanice karcinoma ovise isključivo o glukozi kao izvoru energije te da zbog disfunkcije mitohondrija nisu sposobne metabolizirati ketonska tijela koja pritom nastaju. Na taj se način, smatra se, „izgladnjuje“ karcinom i sprječava njegovo širenje. Praćenjem ketogene dijete dolazi i do smanjene razine glukoze u krvi, što smanjuje i razinu inzulina i inzulinu sličnog čimbenik rasta I (IGF-1), koji su inače važni pokretači širenja zloćudnih bolesti.
No, to nije sve! Novija saznanja otkrivaju kako ketonska tijela potiču i oksidativni stres u tumorskim stanicama, što ih čini osjetljivijima na određene terapije poput zračenja i kemoterapije. To objašnjava zabilježene slučajeve u kojima je primjena ketogene dijete potencirala pozitivan učinak standardne terapije. Stoga je danas stav kako ketogena dijeta ima svoje mjesto u onkološkom liječenju, ali samo kao potpora standardnoj terapiji, i to samo kod određenih vrsta karcinoma poput tumora mozga te isključivo uz potporu multidisciplinarnog tima stručnjaka.
Ketogenu dijetu pripisuje stručnjak
Ovisno o vrsti karcinoma i propisanoj terapiji, ketogena dijeta može potencijalno pomoći nekim onkološkim bolesnicima, no naštetiti drugima. Stoga je važno da onkolog provede probir bolesnika kod kojih je opravdano pokušati s uvođenjem ketogene dijete. Pritom se uzima u obzir stupanj bolesti, podnošenje same terapije, ali i prehrane izuzetno bogate mastima. Ima li onkološki bolesnik šećernu bolest, bolest jetre, bubrega ili srca te odstranjen žučni mjehur nije kandidat za ketogenu dijetu.
Ketogena dijeta nije standardizirana, već nutricionist izrađuje individualan plan prehrane prilagođen bolesniku. Cilj je pacijenta dovesti u stanje ketoze što se najčešće postiže na način da masti osiguravaju 80 – 90 % ukupne energije, no svi smo različiti i ne postižemo ketozu na isti način. Zato je, uz savjetovanje s nutricionistom, poželjno pomoću traka dostupnih u ljekarnama kontrolirati razinu ketonskih tijela u urinu kako bismo znali da dijeta postiže učinak. Korak dalje, je izračun omjera razine glukoze i ketona u krvi (glucose ketone indeks, GKI) koji bi, smatra se, trebao iznositi oko 1 za najbolji „antikarcinogeni učinak“.
Važnost nutricionističke podrške
Ketogena dijeta se, u kontekstu karcinoma, provodi paralelno s uvođenjem onkološke terapije te se prati njena sigurnost i uspješnost. U prvim danima provođenja dijete mogući su problemi sa zatvorom, napuhnutosti, omaglicom, glavoboljom i osjećajem mučnine, no oni su privremene naravi. Ono na što valja obratiti pažnju je nenamjerni gubitak na tjelesnoj masi, povišenje razine masnoće u krvi i deficiti određenih vitamina i minerala kako bi se pravovremeno reagiralo.
Dodatan izazov je postići da se pacijent strogog režima ketogene dijete i pridržava. Stoga je uloga nutricionista u provođenju dijete kod onkoloških pacijenata iznimno važno. Osim što će pružiti podršku u planiranju i pravilnom provođenje dijete te voditi brigu o stanju uhranjenosti pacijenta, nutricionist ima važan zadatak olakšati i njenu implementaciju.
Ketogena dijeta odnosno ketoza koja se njome postiže pokazuje potencijal u liječenju zloćudnih bolesti (osobito kada su u pitanju tumori mozga), no samo u slučaju kada se primjenjuje paralelno sa standardnom terapijom poput kemoterapije ili zračenja. Iako poneki bolesnici imaju stav da je riječ „samo o dijeti” te se žele samostalno okušati u njenom provođenju, ovdje ketogena dijeta ima ulogu potporne medicinske terapije pa je iznimno važno provoditi je u suradnji sa stručnjacima te kontinuirano pratiti njenu sigurnost i uspješnost.
