Švedska agencija za zaštitu okoliša (Swedish EPA) provela je dvogodišnju studiju o raspodjeli izvora zagađenja zraka u Bosni i Hercegovinu, a uskoro će biti objavljeni svi rezultati istraživanja. Neki od rezultata već su objavljeni. Kako je priopćeno, studijom je ispitivano koje su zagađujuće čestice prisutne u zraku, odakle dolaze i kako se šire. Analiza je urađena u okviru projekta “IMPAQ” kojim se tretiraju različiti aspekti upravljanja kvalitetom zraka u Bosni i Hercegovini, a njezini rezultati bit će predstavljeni na završnom događaju projekta, koji će se tijekom studenoga održati u Sarajevu. Istaknuto je kako je ovo prvi put da se u Bosni i Hercegovini provela studija o raspodjeli izvora zagađenja zraka, koja se istodobno temelji i na, kako je naglašeno, detaljnim mjerenjima, ali i na modeliranju disperzije. Kao svrha studije navedeno je da se identificiraju izvori zagađenja zraka, a provedena je korištenjem rezultata mjerenja kvalitete zraka i podataka inventara emisija. Različiti izvori informacija analizirani su korištenjem različitih pristupa modeliranja.
Ovom, kako je utvrđeno, sveobuhvatnom formom analize omogućeno je da se projektom potvrde i pravilno rasporede rezultati raspodjele izvora. Podaci inventara emisija također su korišteni za modeliranje, kako je obrazloženo, tipičnog kretanja zagađivača unutar definiranih geografskih područja oko Banje Luke i Sarajeva u različito doba godine. U prosincu 2021., kao dio projekta “IMPAQ”, objavljeni su rezultati raspodjele izvora koji su bili fokusirani na izvore emisija sitnih čestica (PM2.5) u šest gradova Bosne i Hercegovine – Sarajevu, Tuzli, Zenici, Banjoj Luci, Bijeljini i Bosanskom Brodu. Oni su uputili na to da se gotovo, kako je navedeno, 25 posto zagađenja sitnim česticama PM2.5 emitira izgaranjem drva i peleta koji se koriste za grijanje. Rezultati su pokazali i to da 20 posto PM2.5 čestica nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva, uključujući motorna vozila i sagorijevanje ugljena. Udio pozadinskih ili aerosola, koji se prenose s velikih udaljenosti, predstavlja više od 25 posto. Rezultati su, kako se napominje, dodatno analizirani korištenjem lokalnih meteoroloških podataka, što je u određenim slučajevima pomoglo u razumijevanju odakle različiti izvori zagađenja potječu. Iste vrste mjerenja obavljene su tijekom zime 2021./2022. u Sarajevu i Banjoj Luci te su podvrgnute preciznijem obliku kemijske analize.
Za Sarajevo su drugim krugom mjerenja i modeliranja receptora ponuđeni rezultati, kako je naglašeno, slični onima iz prve studije, ali je identificirana viša razina sagorijevanja fosilnih goriva nego u prethodnoj kampanji mjerenja. U drugom krugu identificirane su razlike u sagorijevanju fosilnog goriva od sagorijevanja ugljena (14 posto) i od motornih vozila (30 posto). Za Banju Luku u drugom je krugu detektiran doprinos sagorijevanja fosilnih goriva iz motornih vozila (devet posto). Raspodjela izvora zasnovana je na, kako je objašnjeno, inventaru emisija i modeliranju disperzije te sugerira da je sektor prometa primarni izvor zagađenja kada je u pitanju dušikov dioksid (NO2), dok je individualno grijanje stanova dominantan izvor zagađenja za PM, kako u Sarajevu tako i u Banjoj Luci.
Za zagađenje sumpornim dioksidom (SO2) grijanje kućanstava primarni je izvor, no veliki dio modeliranih koncentracija također potječe iz drugih sektora, uglavnom industrijskih, smještenih izvan grada. Ovom analizom potvrđuju se, kako je priopćeno, rezultati raspodjele nakon kampanje mjerenja za PM čestice, međutim, pruža se nijansiranije informacije o razinama SO2 i NO2. Dodatno pokazuje i kako rani zimski vremenski uvjeti dovode do većih koncentracija zagađujućih tvari u gradovima.•
