Energetska pića i dodaci prehrani koji sadrže kofein i druge stimulanse sve su češće predmet upozorenja zdravstvenih stručnjaka. Nova preliminarna analiza Američke kardiološke udruge (AHA) ukazuje na značajnu povezanost ovih proizvoda s prijavama ozbiljnih kardiovaskularnih problema, uključujući srčani zastoj, infarkt i poremećaje srčanog ritma, osobito kod mladih osoba u dobi od 18 do 34 godine.
Prema rezultatima analize, srčani zastoj prijavljivan je približno 11 puta češće u vezi s proizvodima koji sadrže kofein i druge stimulanse nego s proizvodima bez tih sastojaka. Istraživači, međutim, naglašavaju kako ovi podatci ne dokazuju da su energetska pića izravno izazvala navedene zdravstvene probleme. Istraživanje se temelji na analizi 28.345 prijava mogućih nuspojava koje su evidentirane u sigurnosnoj bazi podataka američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) u razdoblju od 2017. do 2025. godine. Od ukupnog broja analiziranih prijava, njih 854 odnosile su se na energetska pića i dodatke prehrani koji sadrže kofein ili druge stimulanse, dok se preostalih 27.491 prijava odnosila na proizvode bez tih sastojaka.
Rezultati su pokazali nekoliko zabrinjavajućih obrazaca:
srčani zastoj prijavljivan je približno 11 puta češće u vezi s proizvodima koji sadrže kofein i stimulanse;
prijave koje su uključivale infarkt bile su oko 4,5 puta češće;
poremećaji srčanog ritma, odnosno ventrikularne aritmije, i lupanje srca prijavljivani su približno četiri puta češće;
ubrzan rad srca zabilježen je gotovo tri puta češće;
bol u prsima prijavljivana je 2,71 put češće, dok su slučajevi nesvjestice bili približno dva puta češći.
Posebno je značajan podatak da je oko 45 posto prijava kardiovaskularnih događaja povezanih s kofeinom i drugim stimulansima uključivalo osobe u dobi od 18 do 34 godine. Slični obrasci zabilježeni su i kod muškaraca i kod žena.
Koji sastojci mogu predstavljati problem?
Istraživači nisu analizirali samo klasična energetska pića, nego i različite dodatke prehrani koji se koriste za povećanje energije, koncentracije i fizičke izdržljivosti. Među analiziranim sastojcima bili su kofein, teobromin, guarana, yerba mate, ekstrakti zelenog čaja i kave, ali i drugi stimulansi poput sinefrina, johimbina, efedre, DMAA i higenamina. Posebnu pozornost privlače dodaci prehrani koji se koriste prije treninga, poznati kao pre-workout proizvodi. Prema podatcima koje navodi AHA, pojedina energetska pića mogu sadržavati i do tri puta više kofeina po jedinici volumena u odnosu na običnu kuhanu kavu, dok određeni dodaci prehrani prije treninga mogu sadržavati više od 12 puta veću koncentraciju kofeina po istoj jedinici volumena.
Istraživači upozoravaju kako redovita konzumacija ovih proizvoda može dovesti do prekoračenja preporučenog dnevnog unosa kofeina, osobito kada se istodobno konzumiraju kava, energetska pića i dodaci prehrani. Autori istraživanja navode nekoliko mogućih objašnjenja zbog kojih se značajan dio prijava odnosi upravo na mlađe odrasle osobe. Među mogućim čimbenicima su učestalija uporaba energetskih pića i dodataka prehrani, njihova konzumacija prije intenzivne fizičke aktivnosti, kombiniranje s alkoholom ili drugim tvarima, ali i postojanje neotkrivenih srčanih bolesti. Sai Samayamanthula, jedan od autora istraživanja i student završne godine medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Virginiji, upozorio je kako se ovi proizvodi često reklamiraju kao svakodnevni napitci za podizanje energije, zbog čega potrošači mogu podcijeniti potencijalne rizike. Istraživači smatraju kako bi zdravstveni djelatnici trebali češće pitati mlađe pacijente koji imaju lupanje srca, bolove u prsima ili nesvjestice koriste li energetska pića ili dodatke prehrani sa stimulansima.
Koliko je kofeina sigurno?
Prema znanstvenom izvješću Američke kardiološke udruge iz 2026. godine, unos do 400 miligrama kofeina dnevno uglavnom se smatra sigurnim za većinu zdravih odraslih osoba. Ipak, to nije univerzalna granica koja jamči sigurnost za svakog pojedinca. Osjetljivost na kofein, zdravstveno stanje, lijekovi i ukupna količina unesenih stimulansa mogu značajno utjecati na reakciju organizma. Važno je naglasiti i kako se potencijalni rizici visokih doza kofeina ne mogu izjednačiti s uobičajenom konzumacijom kave. Američka kardiološka udruga u svom znanstvenom izvješću navodi kako se rezultati istraživanja o umjerenoj konzumaciji prirodnih izvora kofeina, poput kave, ne mogu automatski primijeniti na sintetičke proizvode i dodatke prehrani s visokim koncentracijama kofeina. Unatoč zabrinjavajućim rezultatima, autori naglašavaju kako istraživanje ima važna ograničenja. Analiza se temelji na dobrovoljno prijavljenim nuspojavama, što znači da nije poznato koliko je ukupno ljudi koristilo ove proizvode bez zdravstvenih posljedica niti koliko slučajeva nikada nije prijavljeno.
Zbog toga podatak da je srčani zastoj prijavljivan 11 puta češće ne znači da osobe koje konzumiraju energetska pića imaju 11 puta veći rizik od srčanog zastoja. Gregory M. Marcus, profesor medicine na Sveučilištu Kalifornije u San Franciscu i predsjedavajući znanstvenog izvješća AHA o kofeinu i kardiovaskularnim bolestima iz 2026. godine, upozorio je kako rezultati ne dokazuju da su kofein i stimulansi izravno izazvali prijavljene srčane probleme. Na rezultate su mogli utjecati i drugi čimbenici, zbog čega su potrebna dodatna istraživanja.
Analiza će biti predstavljena na znanstvenom skupu Američke kardiološke udruge Scientific Sessions 2026, koji će se održati od 6. do 9. studenoga u Chicagu. Budući da je riječ o preliminarnom znanstvenom sažetku, rezultati još nisu prošli recenziju u znanstvenom časopisu.
