Otvara se u novoj kartici

Kraći dani utječu i na raspoloženje: Kako prepoznati sezonsku depresiju i ublažiti njene simptome

// Važno upozorenje

Kraći dani i manje sunčeve svjetlosti kod nekih ljudi izazivaju više od jesenske sjete. Sezonski afektivni poremećaj oblik je depresije koji se ponavlja svake godine u isto doba, najčešće krajem jeseni, a traje četiri do pet mjeseci.

Prema američkom Nacionalnom institutu za mentalno zdravlje (NIMH), najčešći je oblik koji počinje krajem jeseni ili početkom zime, a povlači se u proljeće i ljeto. Postoji i rjeđi oblik koji se javlja tijekom ljeta. Za dijagnozu ovog poremećaja nije dovoljno nekoliko tmurnih dana. Ona se postavlja kada se depresivne epizode javljaju u isto godišnje doba najmanje dvije godine zaredom te su u tom razdoblju češće nego tijekom ostatka godine.

Simptomi

Britanska nacionalna zdravstvena služba (NHS) kao glavne simptome navodi loše raspoloženje i gubitak interesa za uobičajene aktivnosti, osjećaj krivnje, beznađa ili bezvrijednosti, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, pojačan umor i dulje spavanje nego inače. Kod zimskog oblika, prema NIMH-u, karakteristični su pretjerano spavanje, prejedanje, osobito pojačana želja za ugljikohidratima, što može dovesti do debljanja, kao i povlačenje iz društva. Ako se pojave misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć.

Tko je izložen većem riziku?

Žene obolijevaju češće od muškaraca, a poremećaj obično počinje u mlađoj odrasloj dobi. Češći je kod ljudi koji žive dalje od ekvatora, gdje su zimski dani kraći, kao i kod osoba koje već imaju depresiju ili bipolarni poremećaj tipa II. Ponekad se javlja kod više članova iste obitelji. Uzroci se još istražuju. Smatra se da manja količina dnevne svjetlosti remeti razinu serotonina, kemijske tvari u mozgu koja utječe na raspoloženje. Kod zimskog oblika organizam može proizvoditi previše melatonina, hormona koji izaziva pospanost. Nedostatak vitamina D mogao bi dodatno pogoršati problem.

Što može pomoći?

NHS savjetuje svakodnevni boravak na otvorenom i iskorištavanje dnevne svjetlosti u što većoj mjeri, redovitu tjelesnu aktivnost i održavanje kontakta s obitelji i prijateljima, uz nastavak uobičajenih aktivnosti. Preporučuje se odlazak na spavanje i buđenje u isto vrijeme, izbjegavanje pretjerane konzumacije alkohola te korištenja mobitela prije spavanja. Kada je riječ o terapiji, NIMH kao standardni pristup liječenju zimskog oblika navodi terapiju svjetlom. Ona podrazumijeva da osoba svakog jutra od 30 do 45 minuta sjedi ispred posebne svjetiljke jačine 10.000 luksa koja ne propušta UV zračenje. Terapija se obično provodi od jeseni do proljeća. Osobe s određenim očnim bolestima ili one koje uzimaju lijekove koji povećavaju osjetljivost na svjetlost trebale bi je primjenjivati pod liječničkim nadzorom. Pomoći mogu i kognitivno-bihevioralna terapija te antidepresivi. Antidepresivima je obično potrebno četiri do osam tjedana da počnu djelovati.

Rezultati istraživanja o učinkovitosti vitamina D nisu jednoznačni. Dok su neka istraživanja pokazala određenu korist, druga nisu potvrdila takav učinak. Osobama koje su ranije imale sezonsku depresiju može pomoći ako s liječenjem započnu prije početka razdoblja u kojem se simptomi obično javljaju, no odluku o tome potrebno je donijeti u dogovoru s liječnikom.