Ljetni mjeseci donijeli su i povećan broj poziva građana zbog gnijezda stršljena i osa u blizini kuća i stambenih objekata. U tvrtkama koje se bave dezinsekcijom kažu da je ova sezona znatno intenzivnija nego prethodnih godina, dok doktorica veterinarske medicine upozorava da su panika i pokušaji samostalnog uklanjanja gnijezda najveće pogreške koje ljudi čine.
Da je broj intervencija ove godine znatno veći, potvrdio je za portal Radiosarajevo.ba direktor tvrtke Cosmol Group Davud Kadrić. “Čini mi se da ove godine imamo puno, puno više intervencija nego prethodnih godina”, rekao je Kadrić. Objašnjava da uklanjanje gnijezda u prosjeku traje oko sat vremena, ali da složenost intervencije prvenstveno ovisi o tome gdje se ono nalazi. “Sve traje oko sat vremena, ali opet ovisi o mjestu na kojem se gnijezdo nalazi. Ako je ono vidljivo, iza neke grede i slično, tada mu je vrlo lako pristupiti. Međutim, ako se uoči mala rupica, što upućuje na to da se nalazi iza zida, tada je intervencija znatno složenija”, kaže Kadrić.
Upravo zbog toga razlikuje se i cijena intervencije. “Općenito se cijena kreće od 150 do 200 KM”, dodao je. Slične informacije dobili smo i iz tvrtke Euro Dot, gdje navode da cijena također ovisi o pristupačnosti gnijezda, ali se uglavnom kreće u istom rasponu. Ističu i da ove godine bilježe velik broj prijava, posebno kada je riječ o gnijezdima osa. Iako ih mnogi smatraju izrazito opasnim kukcima, za portal Radiosarajevo.ba govorila je Emra Hamidović, doktorica veterinarske medicine i magistrica herpetologije, koja kaže da stršljeni nisu agresivni bez razloga. “Iako stršljeni, među kojima je u Bosni i Hercegovini najčešći europski stršljen (Vespa crabro), zbog svoje veličine i glasnog zujanja znaju utjerati strah, panika je zapravo naš najveći neprijatelj pri susretu s njima”, ističe Hamidović. Objašnjava da je rašireno uvjerenje kako je njihov otrov mnogo jači od pčelinjeg zapravo pogrešno.
“Otrov stršljena nije jači od pčelinjeg, a kemijski je čak i nešto slabiji. Međutim, zbog veće žalke ubod je mehanički bolniji, a stršljen unosi veću količinu otrova pa reakcija u obliku boli i otekline može biti izraženija. Za zdravu odraslu osobu koja nije alergična pojedinačni ubod jest neugodan i bolan, ali nije opasan po život”, pojašnjava Hamidović. Napominje da najveći rizik postoji za osobe koje imaju alergijsku reakciju na ubod, kada je nužna hitna medicinska pomoć. Opasni mogu biti i ubodi u području glave, vrata ili usne šupljine jer mogu otežati disanje, kao i situacije u kojima osoba zadobije više uboda nakon što uznemiri cijelo gnijezdo.
Što nikako ne treba raditi?
Ako se stršljen nađe u neposrednoj blizini, Hamidović savjetuje da se ostane miran. “Treba izbjegavati nagle pokrete, mahanje rukama ili pokušaje da ih udarimo nekim predmetom jer to doživljavaju kao izravnu prijetnju i tada prelaze u napad”, upozorava. Dodaje da ni prskanje insekticidima često nije najbolje rješenje. “Najbolji način da stršljen napusti prostoriju jest svjetlost. Stršljeni snažno reagiraju na svjetlost i sami će krenuti prema najsvjetlijoj prostoriji. Prskanje insekticidima ih najčešće učini agresivnijima jer tijekom leta često ne uspijemo pravilno dozirati sredstvo”, kaže. Posebno upozorava da se gnijezdima ne treba približavati niti ih pokušavati ukloniti na svoju ruku. “Stršljeni brane svoje gnijezdo i tada ispuštaju feromone koji pozivaju ostale jedinke u napad. Ako se gnijezdo nalazi u blizini kuće, najbolje je pozvati stručnu službu za dezinsekciju”, navodi Hamidović.
Na kraju podsjeća da je riječ o korisnim kukcima koji imaju važnu ulogu u prirodi. “Stršljen je zapravo prilično miran lovac koji se hrani drugim kukcima i voćem. Sve dok ne osjeti da su mu život ili gnijezdo ugroženi, proći će pokraj čovjeka bez ikakve namjere da ga ubode”, zaključuje Hamidović.
