Visoke ljetne temperature predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje, osobito za djecu, starije osobe, kronične bolesnike te osobe koje rade ili borave na otvorenom, upozorava dr. Sanel Hrkić, specijalist urgentne medicine bolnice Medicana Sarajevo.
Dugotrajno izlaganje suncu i vrućini može dovesti do sunčanice, toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, stanja koja se u svakodnevnom govoru često pogrešno izjednačavaju. Pravodobno prepoznavanje prvih znakova upozorenja, odgovarajuća zaštita od visokih temperatura i pravilna reakcija u hitnim situacijama mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice.
Razlika između sunčanice i toplinskog udara
Dr. Hrkić ističe kako je prije svega važno razlikovati toplinsku iscrpljenost od toplinskog udara, jer se oba stanja često nazivaju sunčanicom, iako nisu ista. “Sunčanica nastaje kao posljedica izravnog i dugotrajnog izlaganja glave i vrata sunčevim zrakama, dok je toplinski udar mnogo ozbiljnije stanje koje nastaje kada organizam izgubi sposobnost regulacije tjelesne temperature. Riječ je o hitnom medicinskom stanju koje može dovesti do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih vitalnih organa”, pojasnio je dr. Hrkić.
Prema njegovim riječima, prvi simptomi su jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, osjećaj omamljenosti, izrazita slabost, crvenilo lica, povišena tjelesna temperatura i ubrzan puls. Ističe kako se ti simptomi ne smiju zanemariti.
“Kako stanje napreduje, mogu se javiti poremećaj svijesti, konfuzija, dezorijentacija, poremećaj govora, grčevi, otežano disanje, pa čak i gubitak svijesti”, rekao je dr. Hrkić. Dodao je kako se kod toplinske iscrpljenosti osoba obilno znoji, osjeća slabost i vrtoglavicu, ali je uglavnom svjesna, a stanje se popravlja nakon odmora u hladu i nadoknade tekućine.
Kod sunčanice, a osobito toplinskog udara, simptomi ne prolaze ili se ubrzano pogoršavaju unatoč odmoru.
Kada treba pozvati hitnu pomoć
Dr. Hrkić naglašava kako su posebno zabrinjavajući poremećaji svijesti, visoka tjelesna temperatura i neurološki simptomi, koji zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu. Prema njegovim riječima, jedna od najčešćih pogrešaka je podcjenjivanje ozbiljnosti stanja i odgađanje poziva hitnoj medicinskoj pomoći.
“Građani često očekuju da će se osoba sama oporaviti, čime se gubi dragocjeno vrijeme. Česte greške su i ostavljanje osobe na suncu, davanje alkohola ili energetskih napitaka, forsiranje unosa tekućine osobi koja je konfuzna ili bez svijesti, kao i naglo rashlađivanje ledenom vodom, koje može izazvati neželjene fiziološke reakcije”, istaknuo je dr. Hrkić.
Pravilna prva pomoć podrazumijeva da se osoba odmah skloni u hlad ili klimatiziranu prostoriju, postavi u ležeći položaj uz blago podignutu glavu, a ako je bez svijesti, ali diše, u bočni položaj.
Potrebno je skinuti ili olabaviti višak odjeće i započeti postupno rashlađivanje hladnim oblozima na vrat, pazuhe i prepone ili mlakom vodom uz ventilaciju. Vodu ili oralnu rehidracijsku otopinu treba dati samo ako je osoba potpuno budna, orijentirana i može sigurno gutati.
Dr. Hrkić naglašava kako građani ne trebaju čekati da izmjere tjelesnu temperaturu iznad 40 stupnjeva Celzijevih kako bi pozvali hitnu medicinsku pomoć.
Ako osoba nakon izlaganja visokim temperaturama postane konfuzna, dezorijentirana, kolabira ili izgubi svijest, potrebno je odmah pozvati službu hitne medicinske pomoći.
Poseban oprez kod djece i starijih osoba
Sunčanica, a osobito toplinski udar, mogu vrlo brzo napredovati i u roku od nekoliko desetaka minuta dovesti do oštećenja vitalnih organa, upozorava dr. Hrkić.
“Hitnu medicinsku pomoć potrebno je odmah potražiti ako osoba ima poremećaj svijesti, konfuziju ili gubitak svijesti, tjelesnu temperaturu iznad 40 stupnjeva Celzijevih, grčeve, otežano disanje, uporno povraćanje, izrazitu slabost ili nije u stanju stajati ili hodati, kao i kada se simptomi ne poboljšavaju nakon 15 do 30 minuta odmora i rashlađivanja”, rekao je dr. Hrkić.
Poseban oprez potreban je kod male djece, starijih osoba, trudnica i kroničnih bolesnika, osobito kod osoba koje boluju od srčanih, plućnih i bubrežnih bolesti ili dijabetesa, kao i kod onih koji rade ili intenzivno treniraju na otvorenom.
“Djeca se pregrijavaju znatno brže od odraslih, zbog čega ih nikada ne treba ostavljati same u parkiranom automobilu, čak ni na nekoliko minuta. Temperatura u vozilu može za vrlo kratko vrijeme dosegnuti vrijednosti koje ugrožavaju život”, pojasnio je dr. Hrkić.
Kod starijih osoba osjećaj žeđi često je oslabljen, pa dehidracija može nastati i prije nego što osoba postane svjesna da joj nedostaje tekućine.
Posebnu pozornost, navodi, zahtijevaju i osobe koje koriste određene lijekove, poput diuretika, pojedinih antihipertenziva, antidepresiva, antipsihotika i antihistaminika.
Ti lijekovi mogu otežati rashlađivanje organizma ili povećati gubitak tekućine, zbog čega se tijekom toplinskih valova preporučuje redovito praćenje zdravstvenog stanja i savjetovanje s nadležnim liječnikom.
Prevencija kao najvažnija zaštita
Dr. Hrkić kao prvu i najvažniju preporuku navodi izbjegavanje boravka na izravnom suncu od 10 do 17 sati, kada su UV zračenje i toplinsko opterećenje najveći.
Ako izlazak nije moguće izbjeći, potrebno je nositi šešir ili kapu širokog oboda, laganu svijetlu odjeću od prirodnih materijala i koristiti zaštitne kreme s visokim zaštitnim faktorom.
Druga preporuka odnosi se na redovitu hidrataciju. Tekućinu treba unositi kontinuirano, čak i kada nema osjećaja žeđi.
Preporučuju se voda, mineralna voda ili oralne rehidracijske otopine, dok alkohol i veće količine kofeinskih napitaka treba izbjegavati jer mogu pridonijeti dehidraciji.
Dr. Hrkić ističe i važnost posebne brige o najugroženijim skupinama stanovništva, djeci, starijim osobama, trudnicama i kroničnim bolesnicima.
Potrebno je redovito provjeravati njihovo zdravstveno stanje, osigurati dovoljan unos tekućine i rashlađen prostor te se pridržavati propisane terapije prema savjetu liječnika.
Intenzivne fizičke aktivnosti i težak fizički rad, dodaje, treba planirati u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada su temperature niže.
“Rekreativci često podcjenjuju rizik od visokih temperatura, zbog čega je potrebno prilagoditi treninge vremenskim uvjetima. Klima-uređaji mogu biti od velike koristi, ali treba izbjegavati velike temperaturne razlike između vanjske i unutarnje sredine, jer i one predstavljaju dodatno opterećenje za organizam”, rekao je dr. Hrkić.
Zaključio je kako toplinski valovi više nisu iznimka nego sve češća pojava.
“Toplinski udar nije samo prolazna neugodnost, već ozbiljno, životno ugrožavajuće stanje koje može dovesti do otkazivanja vitalnih organa i smrtnog ishoda. Većina slučajeva sunčanice i toplinskog udara može se spriječiti pravodobnom zaštitom od sunca, odgovarajućom hidratacijom i prepoznavanjem ranih simptoma”, poručio je dr. Hrkić.
