Posljednjih godina u nizu zapadnih zemalja bilježi se porast slučajeva u kojima javne bolnice ograničavaju ili potpuno obustavljaju izvođenje pobačaja na zahtjevn, bilo zbog vjerskih uvjerenja, priziva savjesti osoblja ili unutarnjih organizacijskih odluka.
Fenomen, koji je prije samo desetak godina bio gotovo nezamisliv u liberalnim zdravstvenim sustavima, sve češće postaje tema rasprava o ulozi savjesti, medicine i prava na život.
Hrvatska: priziv savjesti zaustavio medikamentozni pobačaj
Najnoviji primjer dolazi iz Hrvatske. U zagrebačkoj Petrovoj bolnici, jednoj od ključnih ustanova za pružanje medikamentoznog pobačaja, postupak je privremeno obustavljen jer se – prema riječima predstojnika klinike prof. Slavka Oreškovića, „velika većina medicinskih sestara prizvala na savjest i odbija sudjelovati u izdavanju lijekova za prekid trudnoće“.
Iako vodstvo bolnice tvrdi da nijedna pacijentica nije odbijena, jasno je da problem postoji: sustav se oslanja na osobne odluke zdravstvenih djelatnika koji ne žele sudjelovati u postupku koji smatraju moralno neprihvatljivim.
Australija: bolnice ograničavaju pobačaje iz „neterapijskih razloga“
Slična situacija nedavno je zabilježena i u Australiji. ABC News objavio je da je bolnica u Orangeu (Novi Južni Wales) uvela zabranu pobačaja iz „neterapijskih razloga“, odnosno kada ne postoje medicinske komplikacije.
Žene koje žele prekinuti trudnoću bez medicinskog opravdanja upućuju se u druge ustanove, ponekad i satima udaljene. Uprava bolnice navela je da djeluje „u skladu s dostupnim resursima i stručnim procjenama“, no zaposlenici su potvrdili da odluka ima veze s rastućim brojem prigovora savjesti unutar bolničkog sustava.
Takva praksa nije nova. The Guardian je još 2023. pisao o australskim katoličkim bolnicama koje, iako javnim novcem financirane, odbijaju obavljati pobačaje i sterilizacije pozivajući se na etički kodeks Katoličkog zdravstva Australije.
U pojedinim slučajevima žene su bile prisiljene mijenjati bolnicu ili čak adresu stanovanja kako bi ostvarile pristup usluzi.
Europa: između zakona i savjesti
U nekim dijelovima Europe raste broj bolnica čije osoblje odbija prekid trudnoće, dok Poljska – s jednim od najstrožih zakona u Europi – bilježi i kazne za ustanove koje odbiju pobačaj čak i kada je život majke ugrožen.
Dok zagovornici tzv. reproduktivnih prava upozoravaju na smanjen pristup legalnim uslugama, sve je više onih koji ističu da pravo na priziv savjesti predstavlja temeljno moralno i profesionalno načelo u medicini.
Liječnici i sestre koji odbijaju sudjelovati u pobačaju često naglašavaju da je njihova uloga „štititi život, a ne ga prekidati“, te da suvremeni zdravstveni sustavi moraju osigurati prostor i za takav stav, objavio je Reuters.
Povratak etičke rasprave u medicinu
Iako se u javnosti često stvara dojam da je riječ o izoliranim slučajevima, činjenica da i u razvijenim, liberalnim društvima raste broj bolnica koje ograničavaju pobačaje pokazuje da se pitanje odnosa medicine i morala ponovno otvara.
Sve više zdravstvenih djelatnika smatra da nije dovoljno da pobačaj bude „zakonom dopušten“, nego da je legitimno i odbiti ga ako se kosi s osobnim uvjerenjem o životnim vrijednostima.
Rasprava koja se ponovno vodi, od Zagreba do Sydneyja, ne svodi se samo na pravo žene na izbor, nego i na pravo zdravstvenog radnika da ne bude prisiljen sudjelovati u činu koji doživljava kao prekid ljudskog života.
Kako će se ti interesi pomiriti u budućnosti, pitanje je koje nadilazi politiku i pravo i dotiče samu etičku srž medicine.
