Bl. Augustin Kažotić (1260.-1323.), najuglednija je hrvatska osoba 14. st. Bio je redovnik dominikanac, zagrebački biskup, začetnik humanizma u sjevernoj Hrvatskoj, govornik i znanstvenik…
Kažotić se prema predaji rodio 17. veljače 1260. u Trogiru. Ušao je u dominikanski red i studirao na pariškoj Sorbonni. Propovijedao je po Italiji, Dalmaciji i Bosni. Zagrebačkim biskupom imenovan je 1303. Bio je vrlo aktivan kao biskup, osobito na području obrazovanja te vrlo cijenjen među suvremenicima.
Kao zagrebački biskup odlikovao se služenjem puku, ali je bio i vrstan teološki pisac i propovjednik. Svećenike je poticao na pastoralni rad i duhovni život. Osim što se brinuo o napretku, higijeni naroda i zdravstvu, posebno su mu na srcu bili siromasi, kojima je od svojih biskupskih prihoda redovito dijelio veći dio.
Godine 1318. poslan je na diplomatsku misiju Papi koji je u to vrijeme boravio u francuskom Avignonu (tzv. Avignonsko sužanjstvo) kako bi prenio Svetome Ocu nepravde koje je počinio ugarski kralj Karlo Robert Anžuvinac.
Zbog toga mu je bio zabranjen povratak u Zagreb te je morao ostati Avignonu. Imenovan je biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, gdje je umro i nakon godinu dana. Tijelo mu se čuva u tamošnjoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj prvostolnici.
Već za života bio je na glasu svetosti. Proglašen je blaženikom 1702. za vrijeme pape Klementa XI., a vodi se postupak i za njegovo proglašenje svetim.
