U subotu, 16. studenog u Skadru u Albaniji, pod misnim slavljem beatifikacije koje je u katedrali Sv. Stjepana predvodio prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro, blaženim su proglašeni fra Alojzije Palić i don Ivan Gazula.
U zajedništvu s kard. Semerarom, uz brojne nad/biskupe, bili su vrhbosanski nadbiskup metropolit mons. Tomo Vukšić i mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić.
Blaženstva su odraz Isusova lica
U prigodnoj homiliji, čiji je prijevod objavila IKA, kard. Semeraro je govorio o blaženstvima ističući kako su ona „obris, odraz Isusova lica“.
„Događa se da nas te riječi na kraju navještaja blaženstava vraćaju na priče o boli koju su pretrpjeli mnogi kršćani, sve od početka do danas, možda i na boli koje smo osobno pretrpjeli. Ali te riječi vraćaju nas i na priču o mučeništvu i smrti dvojice mučenika koje je Crkva danas proglasila blaženima; tako ih je pribrojila trideset osmorici mučenika koji su ovdje u Skadru proglašeni blaženima prije osam godina, 5. studenoga. Prvi blaženik Alojzije Palić, prezbiter je Reda Manje braće, rođen u Janjevu na Kosovu, zemlji koju je Sv. Ivan Pavao II. svojedobno pamtio kao ‘bogatu slavnom poviješću…’ ; drugi je Ivan Gazula, dijecezanski prezbiter ove svete Crkve u Skadru. Za obojicu su se obistinile Isusove riječi: ‘zbog mene će vas pogrditi i proganjat će vas i sve zlo će slagati protiv vas…’“, kazao je kardinal.
Nadalje je progovorio o evanđeoskom tekstu u kojem se spominje „strašna riječ koja sve opterećuje – laž. „Evanđelist Matej nam daje pojašnjenje u odnosu na ono što je navedeno i kod evanđelista Luke: tamo su kršćani progonjeni upravo zato što su kršćani, a ovdje se precizira da su progonjeni i optuženi s obzirom na njihovo ponašanje. Međutim, s neistinom, s lažima (…) Papa Franjo, koji nam je ostavio komentar blaženstava Evanđelja upravo u kontekstu sveopćeg poziva na svetost, aktualizirao je ovu prisutnost laži u progonu kršćanina s malo, ali vrlo učinkovitih riječi. Napisao je da je ponekad i ‘podsmijeh onaj koji pokušava unakaziti našu vjeru i učiniti nas smiješnima’. On nam želi reći da je riječ evanđeoskog blaženstva aktualna i tamo gdje nema progona, ali postoji ravnodušnost, ili ismijavanje. Stoga je zaključio da je ‘svakodnevno prihvaćanje puta evanđelja, iako nam to stvara probleme, svetost’“, posvijestio je kard. Semeraro.
Laž i kleveta danas
Istaknuo je zatim opasnost laži i klevete u današnjem društvu, posebice na internetu naglašavajući kako dezinformacije i laži uništavaju živote ljudi do te mjere da je vrlo problematično odvojiti istinito od lažnog. „Zanima li nas danas još uvijek ‘istina’? To nije pitanje o kojemu se raspravlja u homiliji, tijekom euharistijskog slavlja, štoviše tako lijepog i utješnog kao što je ovo. Ipak, barem bi jedna riječ trebala ostati u našim srcima i mislima o sjaju i svetosti istine. Preuzimam to od Sv. Tome Akvinskog, koji je obično ponavljao da ‘Istina, tko god je kaže, dolazi od Duha Svetoga’. Zbog toga je sveti apostol Pavao mogao napisati: ‘Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove?’ (Rim 8,35). Laž razdvaja: udaljuje ne samo od Krista, nego i od braće, od drugih ljudi jer laž razjedinjuje, stvara neprijateljstvo, svađe, smrt. Istina, međutim, ujedinjuje: ne samo da nas ujedinjuje jedne s drugima, nego nas ujedinjuje s Gospodinom Isusom, koji je Istina i Život“, obrazložio je prefekt Dikasterija za kauze svetaca potičući vjernike da od beatifikacije dvojice mučenika ponesu sa sobom riječi utjehe, odnosno da poput Pavla budu uvjereni da ih ništa ne može rastaviti od ljubavi Božje u Isusu, jer ta ljubav uspijeva poraze pretvoriti u pobjede tako da u svemu tome „nadmoćno pobjeđujemo po onome koji nas uzljubi”.
Euharistijsko slavlje uživo je bilo moguće pratiti na YouTube nalogu Skadarske nadbiskupije i na njihovoj Facebook stranici.
U katedrali će istoga dana biti održan koncert u 18:00 h, na kojem će nastupiti glazbeni orkestar grada Aradeo (Italija) i skadarski puhački orkestar, a misa zahvalnica za proglašenje blaženim fra Alojzija bit će u nedjelju 17. studenoga u skadarskoj katedrali.
Vrijedi kazati kako je, u petak, 15. studenoga, u večernjim satima upriličeno bdjenje u crkvi Sv. Franje u Gjuhadolu.
Životopis blaženika
Alojzije Palić, rođen je 20. veljače 1877. u Janjevu kao Matej, sin Tome Palića i Pauline rođ. Đurić. U katoličkom okruženju mladom je Mateju došao i dar svećeničkog poziva, pa je tako u franjevački red stupio 23. rujna 1896. i dobio redovničko ime Alojzije. Svoj studij filozofije završio je u Skadru dok je teološko obrazovanje stekao u talijanskim gradovima Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 8. prosinca 1901., a za svećenika je zaređen 20. travnja 1902. u Parmi.
Nakon završenog studija vratio se u svoju provinciju gdje je od 1905. do 1907. bio župni vikar u Skadarskoj nadbiskupiji. Kasnije je djelovao i kao župnik, u Bazu (sjeverna Albanija) i Đakovici, gdje je bio i rektor hospicija, a od 1911. do 1913. u Peći i Glođanama.
U tom razdoblju u tijeku su bili balkanski ratovi, za vrijeme kojih su srpske i crnogorske vojne postrojbe počinile strašne zločine nad albanskim i drugim nesrpskim stanovništvom Kosova i Albanije, nad muslimanima i katolicima. Kao župnik u Glođanama fra Alojzije Palić suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima koja u činili pravoslavci. Zbog toga je uhićen 4. ožujka 1913., te je nekoliko dana proveo u zatvoru u Peći, gdje je pretučen i mučen, te prisiljavan odreći se svoga svećeništva i katoličke vjere kako bi prihvatio pravoslavlje. Prije nego što je trebalo biti suđenje 7. ožujka 1913. fra Alojzija su u blizini sela Janoš ubili crnogorski vojnici. Odmah je pokopan, a tek nakon četiri mjeseca njegovo tijelo je nađeno i preneseno u crkvu u Zjumu, na jugozapadu Kosova.
Proces za njegovu beatifikaciju započeo je 2002., a papa Franjo je 20. lipnja 2024. prefektu Dikasterija za kauze svetaca kardinalu Marcelu Semeraru odobrio objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića.
Molitva Bl. Alojziju Paliću
Gospodine Bože, ti si blaženoga fra Alojzija pozvao da ti služi kao svećenik u savršenstvu redovničkoga života. On je ljubav i vjernost prema tebi posvjedočio mučeničkom krvlju. Daj da sveta Crkva ovoga tvoga blaženika ubroji među svete tvoje da i mi po njegovu zagovoru postignemo milost za koju te molimo (…) i vječno spasenje. Po Kristu Gospodinu našem. Amen
