I ove godine viteške katolike, ali i one diljem zemlje kopka jedna jako neobična dilema – postiti ili ne postiti na Badnjak.
U želji da saznamo kada bismo trebali početi s pripremom i kušanjem odojka i druge mrsne hrane i razjasnimo ovu nedoumicu, lani smo se obratili fra Velimiru Bavrki, župniku Župe sv. Juraja u Vitezu. Evo što nam je tada kazao.
“Mir i blagoslov svima vama! U službenom crkvenom zakoniku ne navode se dani došašća, pa ni Badnji dan, kao izričiti pokornički dani, što znači da Badnji dan nije određen kao dan u koji bi bio obvezan post. Naše bake i djedovi pamte kad je i Badnji dan bio i službeno određen kao dan na koji se obvezno treba postiti, no reformom liturgije i discipline u Katoličkoj Crkvi na II. vatikanskom koncilu ta je odredba ukinuta. Dani došašća, vrijeme od 1. nedjelje došašća pa do Božića, premda nisu crkvenim zakonikom određeni kao izričiti pokornički dani, liturgijski su ipak označeni kao pokornički dani: misna biblijska čitanja u sve dane došašća pozivaju na pokoru i radosno iščekivanje dolaska Gospodnjega, kako konačnog dolaska – veći dio došašća – tako i dolaska utjelovljenoga Sina Božjega u liku betlehemskog djeteta. I običaji također daju vremenu došašća pokornički karakter. No, ipak Crkva u tom razdoblju ni jedan dan nije odredila kao dan posta koji bi obvezivao sve one koji su postali punoljetni do navršetka 59. godine života.
Ako Crkva nije izričito zapovjedila post, to ne znači da ga vjernici sami, dragovoljno, ne smiju izabrati. Upravo bi bilo dobro kad bi naše obitelji čuvale svoju obiteljsku predaju i obiteljske običaje, pa da onda – iz tih razloga – poste i na Badnji dan. Lijep je običaj, koji njeguju mnogi ljudi, da se u taj dan časte posnom, odnosno nemrsnom hranom. U Vašoj obitelji, čini se iz Vašega pisma, zapravo se radi više o propitivanju nastavljanja obiteljske tradicije i obiteljskih običaja i na Vama, mlađim pokoljenjima, nego o pitanju obveznosti ili neobveznosti posta. Mir vama !”, stoji u pismu fra Velimira.
