Vatikan je u četvrtak prešao ključnu prekretnicu uoči svog jubileja 2025. godine objavljivanjem službenog dekreta kojim se uspostavlja Sveta godina.
To je događaj koji se održava svakih četvrt stoljeća i za koji se očekuje da će u Rim dovesti oko 32 milijuna hodočasnika, a Rimljanima je već donio višemjesečne glavobolje. Papa Franjo predvodio je ceremoniju u atriju bazilike svetog Petra za čitanje papinske bule, odnosno službenog edikta, koji je iznio svoju viziju godine nade: Zamolio je za geste solidarnosti za siromašne, zatvorenike, migrante i prirodom.
,,Nada je potrebna Božjem stvorenju, teško oštećenom i unakaženom ljudskom sebičnošću. Nada je potrebna onim ljudima i nacijama koji sa tjeskobom i strahom gledaju u budućnost”, rekao je Franjo u službi bdijenja nakon toga. Kao novost, Franjo je u papinskoj buli najavio da će također otvoriti Sveta vrata u zatvoru “kao znak poziva zatvorenika da gledaju u budućnost s nadom i obnovljenim osjećajem povjerenja”.
Za Vatikan je Sveta godina stoljetna tradicija vjernika koji hodočaste u Rim kako bi posjetili grobove svetih Petra i Pavla i pritom primali oproste za oprost svojih grijeha. Za grad Rim, to je prilika da iskoristi oko četiri milijarde eura javnih sredstava za provedbu dugo odgađanih projekata za podizanje grada iz godina propadanja i zanemarivanja. ,,U lijepom gradu živi se bolje”, rekao je voditelj vatikanskog Jubileja, nadbiskup Renato Fisichella, koji ni sam nije ravnodušan prema dodatnom bonusu financiranja Jubileja. ,,Rim će postati još ljepši grad, jer će sve više biti na usluzi svojim ljudima, hodočasnicima i turistima koji će dolaziti”.
Papa Bonifacije VIII proglasio je prvu Svetu godinu 1300. godine, a sada se održavaju svakih 25 godina. Dok je Franjo 2015. nazvao privremenu posvećenu milosrđu, izdanje 2025. prvo je veliko od jubileja svetog Ivana Pavla II. 2000., kada je uveo Katoličku crkvu u treće tisućljeće. Kao što se dogodilo uoči 2000. godine, projekti javnih radova prije Jubileja preplavili su Rim, s osvijetljenim gradilištima koja su radila danonoćno, cijelim dijelovima središnjih bulevara preusmjerenim i prometom koji je zakrčio ionako zakrčene gradske ulice. Obala rijeke Tiber za veći dio gradskog središta sada je zabranjena jer radne ekipe grade nove parkove. Pjacete se ponovno popločavaju, biciklističke staze ucrtavaju i grade se 5G ćelije. Cilj je Vječni grad izjednačiti s drugim europskim prijestolnicama i iskoristiti 1,3 milijarde eura u posebnom financiranju jubileja i još oko tri milijarde eura u drugim javnim i postpandemijskim fondovima EU koji su dostupni. ,,To je naše strpljenje stvarno na kušnji”, rekla je Tiziana Cafini, koja vodi trgovinu duhanom u blizini Panteona i kaže da je radije hodala na posao nego da se vozi autobusom do središta grada jer se zaglavi u prometu. ,,I nije samo u središtu. Po cijelom Rimu postoji beskonačan broj gradilišta”.
