Budući da ‘kurban’ znači približavanje Bogu, on znači i približavanje čovjeka čovjeku. I svaki Musliman koji to ne shvati, od njegova kurbana nema ništa. Kurban-bajram blagdan je žrtve i hodočašća.
Muslimani diljem svijeta počinju s proslavom Kurban-bajrama, koji je uz Ramazanski bajram jedan od dva najveća blagdana u životu islamskih vjernika. S time da se Kurban-bajram slavi četiri dana, za razliku od Ramazanskog bajrama, koji se slavi tri dana i najveći je muslimanski blagdan. Kurban-bajram blagdan je žrtve i hodočašća.
„Bez žrtve ne može se postići cilj“, protumačio nam Mevludi ef. Arslani, zamjenik muftije Islamske zajednice u Hrvatskoj, dodajući kako se Kurban-bajram naziva i Hadž-bajram zbog svih onih koji su se odazvali Božjem pozivu da jednom u životu obave obvezu hadža, pa se sada nalaze u najsvetijim mjestima islama, tj. u Meki i okolici Meke. „Naše hadžije posjećuju i Medinu, bez obzira što to ne ulazi u prostor gdje se obavljaju hadžijski obredi, jer je poslanik rekao da onaj tko ga posjeti nakon njegove smrti kao da ga je živoga vidio“, objašnjava nam ef. Arslani.
„Zato što se Ibrahim a. s. ili Abraham, otac svih nas, u znak zahvalnosti Bogu što mu je u starosti podario sina, zavjetovao ako mu Svevišnji usliša njegovu dovu (molitvu ili molbu), kako bi pokazao svoju zahvalnost prema Bogu i iskrenu vjeru, on će njega žrtvovati za ‘kurbana’. Kako je Bog znao o kakvom se vjerovanju radi kad je Abraham, odnosno Ibrahim a.s. u pitanju, to je pouka nama koji dolazimo poslije njega i u znak solidarnosti s Ibrahimom a.s. to isto činimo.
No, kasnije Bog nije dopustio da se prolije ljudska krv, pa onoga trenutka kada je htio žrtvovati svoga sina, onda mu je svemogući Bog preko meleka, tj. arkanđela Gabrijela ili Džibrila, poslao velikoga ovna, pa životinja zamjenjuje ljudsku krv. Ta zamjena ima važnost i u tome što znači da je ljudska krv sveta i nitko nema pravo nauditi, a kamo li ubiti čovjeka. Jer, život je Božji dar i život ne može oduzeti nitko osim onoga tko je darovao taj život, a to je svemogući Bog“, kazao je ef. Arslani.
Praoca vjere Abrahama štuju i kršćani i Muslimani i Židovi, a jedina je razlika kada je u pitanju žrtva. „U kur’anskom tekstu to bio njegov prvi sin Ismail a.s. ili Jišmail, a prema biblijskom da je bio Ishak odnosno Izak. Poruka je žrtvovanje. Nije islam došao s tim. Naime, Kur’an kada govori o žrtvovanju onda kao prvi primjer navodi žrtvovanje koje su učinili Adamovi sinovi, koji su, da bi riješili svoj sukob, morali žrtvovati „kurban“. Kurban koji mi danas prakticiramo povezan je s Ibrahimom a.s.“, objasnio je ef. Arslani.
U današnjem svijetu kurban se ne može, kao nekad, klati u dvorištima kuća, pa je zbog toga Islamska zajednica već niz godina preuzela obvezu da olakša Muslimanima da preko nje, odnosno preko klaonica koje imaju halal-certifikate uplate kurbane i da Islamska zajednica obavi klanje kurbana. S time da ljudi onda dobivaju jednu trećinu, koja je lijepo i elegantno zapakirana u paketu od 10-ak kilograma.
Kao kurban može biti govedo starosti dvije godine ili ovca od godinu dana, ali i janje od šest mjeseci, koje se ne smije razlikovati od ovaca kada ga se pusti u stado tj. ne smije se vidjeti da je janje. U arapskom svijetu, normalno, ima i deva. „Kurban ima i socijalnu dimenziju, jer se kurbansko meso dijeli na tri grupe. Jedna trećina ostaje u obitelji, jer je u islamu obitelj na prvome mjestu. Druga trećina dijeli se siromašnima i susjedima, dok se treća trećina dijeli susjedima bez obzira jesu li ili nisu muslimani.
Budući da ‘kurban’ znači približavanje Bogu, on znači i približavanje čovjeka čovjeku. I svaki Musliman koji to ne shvati, od njegova kurbana nema ništa. Bogu hvala, ljudi ovdje kod nas, u Hrvatskoj, osobito u Zagrebu, itekako su svjesni da time pomažu i potrebitima. Čini se da nikada više nije bilo potrebe za pomoći, kao što je to danas“, kazao je ef. Arslani, a trend povećanja broja kurbana tumači tako što da ljudi iz godine u godinu sve svjesniji, jer je kurban obvezan žrtvovati svatko tko na dan Kurban-bajrama ima viška novaca koliko stoji jedan kurban.
