Petak 13. u zapadnom društvu izaziva praznovjerje zbog čega mnogi izbjegavaju bilo kakve važne događaje toga dana. Župnik župe sv. Antuna Padovanskog na zagrebačkom Sv. Duhu fra Roko Bedalov odgovarao je ranije na pitanje trebaju li se vjernici plašiti petka 13.
Jedno od najpoznatijih tumačenja povezuje petak 13. s događajem iz 13. listopada 1307. kada je francuski kralj Filip IV. Lijepi dao uhititi stotinu pripadnika viteškog reda templara, što je označilo početak njihova progona i pogubljenja.
Druga objašnjenja potječu iz kršćanske tradicije, gdje se vjeruje da je na posljednjoj večeri bilo 13 osoba, nakon čega je Juda izdao Isusa. Osim toga, u starozavjetnim pričama stoji da je Eva na taj datum pojela jabuku sa stabla spoznaje, da se babilonska kula srušila istoga dana te da je Kain ubio Abela na petak. U nordijskoj mitologiji priča o 12 bogova koji su večerali u Valhali kada se pojavio 13. gost Loki koji je organizirao ubojstvo boga radosti.
Poznat je slučaj iz 1976. kada je Njujorčanin Daz Baxter, iz straha od nesreće, odlučio ostati cijeli dan u krevetu. Ironično, upravo je na njega pao strop i smrtno ga ozlijedio. Unatoč uvriježenosti tog praznovjerja u pop-kulturi, postavlja se pitanje što taj datum znači za vjernike. “Taj datum za vjernike ne znače ništa loše, niti je to predskazanje nekakvog zla, nego redoviti datum u godini i redoviti dan”, započeo je svećenik te nastavio.
Što je to praznovjerje?
“Meni kao župniku kad netko spomene broj 13 asocijacija je blagdana sv. Antuna Padovanskoga koji je za mene poseban dan u lipnju, ali i u svakom mjesecu. Petak je kao dan u tjednu posvećen Srcu Isusovu. Gledajući iz naše vjerničke perspektive, petak 13. je običan dan kojeg mi kroz svoju vjeru živimo kao svaki petak u mjesecu”, dodao je.
Inače, praznovjerje se javlja među nerazvijenim, ali i među najrazvijenijim narodima, kao i među poganima, ali i među vjernicima. S njim su se borili svetopisamski autori, crkveni oci i teolozi tijekom povijesti.
Na Balkanu je u dalekoj prošlosti došlo do miješanja slavenske mitologije i kršćanstva, pa su ljudi koristili razne tehnike da bi si olakšali svakodnevni život. Tako su se u našim krajevima koristila bajanja, nabrajanja i sl.
Stav Katoličke Crkve
Katolička Crkva smatra vjerovanje u petak 13. ili bilo kakav oblik straha od tog datuma praznovjerjem, što znači grijehom. To je naglašeno stoga što je petak za katolike (i sve kršćane) najvažniji dan u tjednu uz nedjelju. To je dan kada je bio razapet na križ i umro Isus Krist – Sin Božji. Zbog toga se mnogi obredi i pobožnosti u Crkvi vežu upravo uz petak, a posebno obveza nemrsa svakog petka u spomen na Kristovu smrt. U stara vremena Crkva je postila svaki petak i srijedu u spomen na Kristovu smrt i Judinu izdaju.
Pobožnosti prvog petka poznate su katolicima širom svijeta, kao i “zlatna krunica” koja se tada moli, a posebno je naglašena važnost Velikog Petka kao jednog od najvažnijih dana u crkvenoj godini kada je post obvezan za sve katolike starije od 14 godina.
Stoga je svaki petak, pa i 13. kao danas, za katolike (i druge kršćane) dan radosti! Zvuči kao nelogičnost jer je to dan Isusove smrti, ali Crkva naglašava i vjeruje već 2000 godina da je upravo ta smrt na križu zapravo život za one koji u to vjeruju i tako žive.
