U utorak, 16. srpnja, u zgradi Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, nakon zajedničkog misnog slavlja u biskupskoj kapelici, započelo je 90. redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Predsjedao je nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić, predsjednik BK BiH, a sudjelovali su svi članovi Biskupske konferencije BiH: potpredsjednik BK BiH, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić, zatim domaćin, biskup banjolučki mons. Željko Majić, apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje nadbiskup Aldo Cavalli, biskup banjolučki u miru mons. Franjo Komarica i pomoćni biskup banjolučki u miru mons. Marko Semren. Također su sudjelovali delegati Hrvatske i Slovenske biskupske konferencije biskup požeški mons. Ivo Martinović i biskup iz Murske Sobote i potpredsjednik SBK i mons. Peter Štumpf.
Na početku zasjedanja biskupima se pridružio apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt, javlja KTA.
Teme zasjedanja
Riječi pozdrava poimence svakom od članova BK-a uputio je nadbiskup Tomo, posebice zahvalivši domaćinu banjolučkom biskupu mons. Majiću i njegovim suradnicima za sve usluge i gostoljubivost. Izrazio je radost da je s njima i apostolski nuncij mons. Chullikatt kojega je zamolio da „svetom ocu papi Franji prenese naše živo sjećanje i zahvalnost za srdačnu audijenciju tijekom našega pohoda ad limina, za njegovo strpljivo slušanje i zanimanje za život Crkve u našim biskupijama“. Bratski je pozdravio i delegate Hrvatske i Slovenije te je najavio radni dio susreta – najprije osvrt na provedbu zaključaka s prošle 89. redovite sjednice naše Biskupske konferencije; izvješće Nadzornoga vijeća Caritasa BK BiH, godišnje izvješće predsjednika istoga Caritasa i izvješće o raspodjeli sredstava Tjedna solidarnosti iz 2024.; osvrt na pohod ad limina obavljen od 3. do 8. svibnja 2024.; mandati brojnih članova različitih vijeća BK BiH; obilježavanje Obiteljskog dana krajem srpnja na Kupresu; jubilarna godina 2025. i obilježavanje 1100. obljetnice splitskih crkvenih sabora.
„I na kraju, kao Isusovi učenici, uvijek i ondje gdje živimo, to jest također u Bosni i Hercegovini, mi kršćanski vjernici smo hodočasnici nade i poslani smo tamo gdje živimo unositi kršćansku radost i optimizam te, naspram svih izazova i opasnosti, graditi slogu i mir među ljudima i narodima i pozivati sve druge da isto čine. To se čini važnim naglasiti posebice u ovo vrijeme kad na mnogim stranama u svijetu prevladavaju nesloga, nedostatak dijaloga i spremnosti za dogovor, ili čak nasilje i ratovi“, kazao je na kraju svoga pozdrava mons. Vukšić.
Statistike Banjolučke biskupije
Riječi dobrodošlice sudionicima zasjedanja uputio je i mons. Majić, koji je „u svojstvu biskupa domaćina zaželio ugodan boravak u Banjoj Luci i plodonosan rad”. Predstavio je potom statističke podatke svoje biskupije ističući kako od predratnih oko 120 000 vjernika prošle godine ih je bilo nešto više od 23 000. „Više od 30 župa broji ispod 200 vjernika, a ne mali je broj župa samo s kojom desetinom vjernika, a pet i ispod 10 vjernika. Zasigurno da ovi podatci gledajući po ljudski ne otvaraju vrata realnom optimizmu. No, kada mi god u misao dođu ovi obeshrabrujući podatci, zahvalan sam na milosti koja moj pogled upravlja na Krista Spasitelja koji bijaše prezren, odbačen od ljudi, čovjek boli, vičan patnjama, od kog svatko lice otklanja; na njega koji naše bolesti ponese, koji je naš boli na se uzeo, i to sve dok smo mi držali da ga Bog bije i ponižava; na njega čije nas rane izliječiše. (usp Iz 53,3-5) Stoga u tom pogledu koji snaži vjeru, zajedno sa svećenicima i povjerenim nam vjernicima želimo svjedočiti ljepotu suobličenja s Kristovim patnjama”, kazao je biskup Željko.
Progovorio je potom kako je Banjolučka biskupija 9. prosinca 2014. dobila nihil obstat – odobrenje Svete Stolice da povede dijecezanski proces za četvoricu svećenika ubijenih in odium fidei za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. „Odlučili smo se da po ovom pitanju radimo sustavnije i zauzetije ali i da otvorimo proces i za in odium fidei ubijene svećenike. Molimo sve vjernike da ovaj naš blagoslovljeni rad prate svojom molitvom”, pozvao je biskup Željko želeći svima ugodan boravak u Banjoj Luci i na Ordinarijatu.
Godine nastojanja
Nazočnima se obratio i biskup banjolučki u miru mons. Franjo Komarica ističući kako je više od četvrt stoljeća kao domaćin, a više godina i kao predsjednik, imao čast pozdravljati i izraziti dobrodošlicu sudionicima redovitog ljetnog zasjedanja Konferencije. „Upućujem Vam iskrene želje, praćene mojom molitvom za plodan i uspješan rad i ovog zasjedanja za dobrobit povjerenih Vam Kristovih vjernika na području naše zemlje, za učvršćivanje katoličke vjere i za planiranje i ostvarivanje zajedničkih pastoralnih inicijativa u suočavanju s aktualnim problemima i izazovima. To isto Vam želim i za sva Vaša buduća zasjedanja – redovita i izvanredna. Gospodin obilno blagoslivljao Vaš zajednički trud i rad! S mojim umirovljenjem završava svoje djelovanje u ovdašnjoj našoj BK i posljednji njezin član, od one prve ‘garniture’ njezinih članova. Zahvalno mislim na protekli, zajednički rad svih članova Konferencija, u ratnim vremenima i izazovnim poratnim godinama… Moje djelovanje u BK, tijekom 38 godina aktivne biskupske službe, najprije u BKJ, a onda u sadašnjoj BK BiH bilo je prožeto istinskim trudom i nastojanjem oko ostvarivanja zajedničkog djela i djelovanja naše domovinske Crkve, te u čestom sudjelovanju u svojstvu izaslanika naše BK na međunarodnim i svjetskim crkvenim skupovima. Za sve zahvaljujem dobrom Bogu i sve prepuštam Njegovu milosrđu!”, kazao je biskup Komarica.
Svoju riječ uputio je i pomoćni biskup banjolučki u miru mons. Marko Semren te pozdravio sudionike zasjedanja, posebice zahvalivši nunciju Chullikattu na brzoj odluci o njegovu umirovljenju u skladu s njegovom zamolbom da to bude obznanjeno na spomendan Sv. Bonaventure jer je i imenovan upravo na ovu svetkovinu 2010. Zahvalio je braći biskupima s kojima je imao prigodu surađivati te izrazio otvorenost za buduću suradnju.
BK Hrvatske i Slovenije
Uime predsjednika i članova HBK biskupe je pozdravio mons. Martinović, osvrćući se zatim na teme zasjedanja HBK od posljednjeg zajedničkog zasjedanja u ožujku 2024.
“Na redovitom zasjedanju bilo je govora o pripremama za proslavu Svete jubilejske godine i 1100. obljetnice nacionalnih splitskih crkvenih sabora u vrijeme hrvatskog kralja Tomislava, koje će se održati 2025. Jedna od glavnih tema bila nam je i sve raširenija ovisnost o kocki koja ima razorne posljedice za pojedince, obitelji i društvo… Razgovarali smo i o nacrtu Ugovora o katoličkim odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Hrvatskoj, koji je trenutno u fazi prijedloga i usuglašavanja stavova između crkvenih i državnih predstavnika. Ugovor će regulirati status katoličkih osnovnih i srednjih škola te katoličkih vrtića i đačkih domova… Osnovali smo Odbor za pastoral branitelja, članova njihovih obitelji i stradalnika Domovinskog rata. Odbor će koordinirati postojeće pastoralne aktivnosti i promicati nove inicijative s ciljem poboljšanja kvalitete života branitelja i njihovih obitelji“, kazao je biskup Ivo te se ukratko osvrnuo i na redoviti godišnji susreti biskupa Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i redovničkih poglavarica i poglavara koji imaju sjedište na području HBK-a održan 5. lipnja 2024. u sjedištu HBK-a u Zagrebu i prvi susret članova Stalnog vijeća HBK-a s biskupima u miru upriličen krajem travnja 2024. u Zagrebu.
Biskup Petre Štumpf prenio je pozdrave predsjednika i članova Slovenske biskupske konferencije i progovorio o životu Crkve u Sloveniji u posljednje vrijeme. „Naša biskupska konferencija ima osam članova: dva nadbiskupa, četiri biskupa dva pomoćna biskupa. Proživjeli smo intenzivnu i izazovnu godinu, obilježenu sinodalnim radom, ali ne samo njime“, kazao je biskup Peter te ukratko predstavio nekoliko najznačajnijih događaja koji su obilježili život Katoličke Crkve u Sloveniji u protekloj godini. Kazao je kako su početkom kolovoza 2023. Sloveniju pogodile jake oluje koje su uzrokovale velike poplave, a koje su imale za posljedicu nekoliko milijardi eura štete na infrastrukturi i privatnim kućama. Spomenuo je prijevod Jeruzalemske Biblije na slovenski jezik. Kazao je da je većinska vladajuća stranka obećala brojne reforme koje nisu ostvarene, a ugrožavaju vjersku slobodu i značajno ograničavaju pastoralno i karitativno djelovanje Crkve u Sloveniji, unatoč tome što se ističe vjerska sloboda. Na kraju je najavio Forum za mir 2025. koji će se održati u Kopru u subotu, 14. lipnja 2025. na temu Zajedničke vrijednosti života za mir.
Za kraj vrijedi kazati kako će na kraju zasjedanja, konferencija za novinstvo biti upriličena u srijedu, 17. srpnja u 12 sati u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci. Na teme zasjedanja osvrnut će se mons. Vukšić i mons. Majić, javlja nedjelja.ba.
