U sve više zemalja postaje učestaliji model “kupi odmah, plati kasnije” ili na engleskom “buy now, pay later (BNPL)”, bez obzira na to što se kupuje.
Takav način kupovine često je predmet ismijavanja. Nekima je, primjerice, korištenje BNPL-a u restoranu najapsurdniji oblik konzumerizma, dok ga drugi smatraju iskorištavanjem ljudi. Ipak, takvi stavovi nisu prepreka razvoju ovog modela kupovine.
Naime, prema američkoj kompaniji za platni promet Worldpay, prošle je godine BNPL-om širom svijeta potrošeno 342 milijarde dolara, dok je deset godina ranije taj iznos bio svega dvije milijarde dolara.
Financijske kompanije s dugom tradicijom, poput JPMorgan Chasea i PayPala, ušle su na BNPL tržište, dok se kompanije koje su izvorno iz BNPL sektora sve više ponašaju kao tradicionalne banke. Moguće je da su prilike za kompanije na ovom tržištu čak i veće nego za same potrošače.
Kako funkcionira BNPL
Ideja davanja zajma na prodajnom mjestu stara je već dugo. Poduzetnici Isaac Singer i Edward Clark još su 1856. s velikim uspjehom prodavali šivaće mašine na obročno plaćanje.
Moderna industrija funkcionira na sličan način. Kada netko kupi nešto za 100 dolara, može platiti u ratama – jedan dio odmah, a ostatak kroz nekoliko tjedana. Zajmodavac, poput švedske Klarne ili američkog Affirma, odmah isplaćuje puni iznos trgovcu. Kupac potom vraća iznos u ratama zajmodavcu, najčešće bez kamata.
BNPL pružatelji ostvaruju prihode putem naknada koje plaćaju trgovci i/ili kupci.
Trgovcima je ovo vrlo korisno jer ovakav model povećava prodaju. Pokazalo se da korisnici BNPL-a troše najmanje 20 % više u odnosu na one koji ne koriste ovu opciju plaćanja.
Generacijske razlike u korištenju BNPL-a
U SAD-u postoji generacijski jaz po pitanju korištenja BNPL-a. Manje od 2 % klijenata Bank of America rođenih 1965. godine (baby boom generacija) ima dugovanja po osnovi BNPL-a, dok 10 % klijenata iz generacije milenijalaca (rođeni 1981.–1996.) i generacije Z (rođeni 1997.–2012.) ima takva dugovanja.
Očekuje se da će BNPL potrošnja rasti kako mlađe generacije budu imale sve veću ulogu u ukupnoj potrošnji. Prodaja je veća u zemljama gdje je BNPL dulje dostupan. Na primjer, jedna od pet internetskih kupovina u Švedskoj ostvaruje se putem BNPL-a, dok je u SAD-u taj omjer jedan od 16.
Sve više kompanija nudi BNPL
Broj kompanija koje pružaju BNPL uslugu ubrzano raste. Spomenuta švedska Klarna, osnovana 2017., bila je jedna od prvih takvih kompanija u svijetu. Njezin suosnivač i direktor Sebastian Siemiatkowski želi da Klarna postane financijski asistent pokretan umjetnom inteligencijom.
Američki Affirm je prije dvije godine lansirao debitnu karticu, a u posljednje vrijeme njegovo korištenje naglo raste – trenutno imaju dva milijuna korisnika kartica. I Affirm i Klarna dostupni su putem Appleova i Googleova digitalnog novčanika.
PayPal je prije pet godina počeo nuditi BNPL usluge koristeći svoje snažne veze s trgovcima. Prošle je godine obradio 33 milijarde dolara potrošnje putem BNPL-a, uz godišnji rast od 20 %.
Sve je više banaka koje omogućuju manje kupovine na rate, dok nekoliko brzo rastućih startupova nastoji poremetiti tradicionalno tržište kredita.
Kako se BNPL tržište razvija, tako se i sve više regulira. To se vidi i u činjenici da agencije za kreditni rejting planiraju u budućnosti uzimati u obzir BNPL povijest potrošača prilikom izračuna kreditnog rejtinga, piše list The Economist.
