Uslijed prognoziranja obilnijih, lokalno jačih oborina, očekivana količina kiše kreće se između 30 i 50, lokalno i do 70 litara po četvornom metru, kako se najavljuje za 20. studenoga, na većini hidroloških postaja na vodnom području Jadranskog mora prognozira se porast vodostaja, osobito na dijelu poplavnog područja TMT te središnje i donje Neretve s pritocima. Obavijest o prognozi mogućeg porasta vodostaja te pojavi mogućih bujičnih tokova obuhvaća općine i gradove: Konjic, Jablanicu, Mostar, Čapljinu, Grude, Ljubuški, Široki Brijeg, priopćeno je iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora Mostar.
Agencija je izdala i preporuke u kojima se savjetuje nadležnim institucijama da prate situaciju i postupaju u skladu s ovlastima, a službama koje provode mjere zaštite, spašavanja ljudi i materijalnih dobara preporučuje dodatni oprez. Nadležne službe civilne zaštite trebaju upozoriti stanovništvo na područjima uz rijeke koje nemaju izgrađene zaštitne vodne objekte na opasnost prilaska obalama uslijed mogućih povećanja dubina i brzine protoka vode u rijekama te pravodobno dati obavijest s uputama i smjernicama za ponašanje kako bi stanovništvo moglo provesti mjere u cilju smanjenja eventualnih šteta od štetnog djelovanja voda, priopćeno je. Slično upozorenje izdano je pred poplave koje su pogodile BiH početkom listopada.
Na upozorenje su se svi oglušili, a posljedice su katastrofalne. Život je izgubilo 27 osoba, srušene su kuće, uništene prometnice. Građani Donje Jablanice ogorčeni su činjenicom da se mjesec i pol nakon razornih poplava nije učinilo gotovo ništa na sanaciji njihovih posljedica. Međutim, završena je stručna analiza koja ne ulijeva optimizam. Rizik od novih poplava u Donjoj Jablanici i dalje je prisutan. Ravnatelj Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir tvrdi da je preliminarno izvješće o inženjersko-geološkim istraživanjima na područjima razornih poplava i odrona predano nadležnim institucijama i lokalnim zajednicama. Kazao je kako izvješće obuhvaća i kratkoročnu i dugoročnu procjenu sigurnosti područja Donje Jablanice. – Zaključili smo da posljednji događaj debritnog toka kratkoročno nije povećao ukupni rizik, ali da on i dalje postoji. Dokumentirali smo da su slični događaji dio prirodnih procesa koji su se u više epizoda događali u geološkoj povijesti i vjerojatno će se ponovno događati u budućnosti iako njihova točna učestalost i intenzitet ne mogu biti precizirani – rekao je Demir, prenosi Avaz. Navodi da ljudske aktivnosti, poput klimatskih promjena, izazivanja požara i djelovanja u zonama debritnih tokova, mogu dodatno utjecati na povratno razdoblje i intenzitet ovih događaja, čineći ih češćim ili ozbiljnijim.
– Razumljivo je da stanovnici Donje Jablanice više ne žele živjeti s ovim rizikom. Jedini način da se rizik smanji na prihvatljivu razinu jest provedba odgovarajućih mjera aktivne i pasivne zaštite, koje smo detaljno obrazložili u izvješću. Te mjere uključuju strateško planiranje, tehničke intervencije i dugoročne aktivnosti za sigurniji život na ovom području – rekao je Demir. Istaknuo je kako se hitne sanacijske mjere poduzimaju kada postoji neposredna prijetnja ljudima ili infrastrukturi, kao što su reaktivacija geohazarda, obnova ključne infrastrukture, prevencija dodatnih oštećenja ili osiguravanje minimalne funkcionalnosti. – U slučaju Donje Jablanice trenutačno ne postoji kratkoročna prijetnja od novog debritnog toka za naselje, što omogućava da se problem rješava sustavno, uz poštivanje zakonskih normi i stručnih procedura. To, naravno, ne isključuje potrebu za sanacijom oštećene infrastrukture i objekata – istaknuo je. Demir upućuje na to da je riječ, kao što se vidi iz naziva dokumenta, o preliminarnom izvješću, a ne o elaboratu o izvedenim inženjersko-geološkim i geotehničkim istraživanjima te ispitivanjima terena.
