Početak tjedna donio je nevrijeme u dijelove BiH i Hrvatske, ponegdje i u obliku tuče koja je uništila poljoprivredne kulture, neke kuće i podrumi su poplavljeni, nastala je šteta, a izgleda da još nema potpunog predaha od nestabilnog vremena.
Ovog tjedna ponovno smo čuli izraz “superćelijska oluja”. O ovima, ali i budućim nepogodama upitali su neovisnog meteorologa profesora Zorana Zadru. – Sve nepogode u našem klimatskom podneblju nastaju isključivo u “sukobu” toplijeg i hladnijeg zraka, bilo da je riječ o vertikalnom ili horizontalnom tipu strujanja. Superćelijske oluje općenito za Europu, uključujući, naravno, i naše okruženje, nisu nikakva nepoznanica jer od davnina su se znale događati. Češće su se događale u toplijem u odnosu na hladni dio godine. Učestalije, ovakav tip oluja, koji se stručno naziva i mezociklona, nastaju u razdoblju od svibnja do studenoga. Naravno, znaju se formirati i u hladnijem dijelu godine na Mediteranu, iako su to rjeđi slučajevi. Superćelijske oluje donose veliko olujno nevrijeme gdje nastanu, počevši od obilnih pljuskova, koji mogu prouzročiti bujične poplave, do jake grmljavine, tuče i olujnog vjetra, često i vjetra vrtložnog tipa (tornado) – ističe Zadro za Večernjak.
I u ljetu koje predstoji možemo očekivati jača nevremena i superćelijske oluje. – Ljeti su ove oluje najučestalije, pogotovo oko Panonske nizine. S velikom sigurnošću se može reći, ako govorimo o našem okruženju, da je neminovno očekivati stvaranje ovakvih opasnih oluja idućeg ljeta, ponajviše na područjima koja obuhvaćaju Panonsku nizinu, iako se ne smiju isključiti ni uz obale Sredozemlja – kaže Zadro. Ipak, to je nešto što nas prati i što nas je pratilo – napominje sugovornik. – Ma koliko bile ekstremne i opasne ovakve oluje, one su potpuno normalna, prirodna pojava kojoj je Europa općenito i prije svjedočila. Sada imamo mnogo modernije sustave prognoziranja, bolju tehnologiju, koja lako može detektirati takav tip oluja, a samim tim može se i pravodobno upozoriti na dolazak nevremena – istaknuo je.
