Do najradosnijeg kršćanskog blagdana Božića ostalo nam je još 40-ak dana i već je u svijetu počela blagdanska čarolija koja, kao i svake godine, aktivno počinje pripremama za advent.
Upravo se advent, kao svojevrsno vrijeme priprave za Božić, već tradicionalno obilježava u svim kršćanskim krajevima svijeta. Povijest nas uči kako je ideja adventskog vijenca izvorno nastala u vrijeme došašća. Naime, prvi adventski vijenac na svijetu pojavio se još 1838. godine u domu za siromašnu djecu “Das Rauhe Haus” (Trošna kuća) u njemačkom gradu Hamburgu. Mladi evangelički pastor i odgojitelj Johann Hinrich Wichern (1808. – 1881.) okupio je 1838. siročad s ulice te im u jednoj staroj i trošnoj kući ponudio novi dom.
U svome dnevniku zabilježio je da se tijekom adventa, želeći svojim štićenicima ovo razdoblje u godini učiniti što ljepšim, dosjetio da od prvog dana prosinca svakim danom za vrijeme molitve zapale jednu svijeću. Wichern je stavljao svijeće na veliki drveni vijenac koji bi na Božić zasjao poput velikog svjetlosnog kruga s 24 svijeće: 20 malih crvenih svijeća za dane u tjednu i četiri velike bijele svijeće za četiri adventske nedjelje.
U brojnim se zemljama božićni blagdani slave na različite načine. I pripreme počinju sve ranije, već u studenome. Što se može vidjeti i po okićenim izlozima trgovina u BiH. U Mostaru je više trgovina, restorana i kafića već okićeno, svijetle stotine božićnih lampica. U Velikoj Britaniji pripreme za Božić počinju s hranom, slanjem božićnih čestitki, ukrašavanjem kuća te pripremom darova.
Velika Britanija bila je prva država koja je kao božićni ukras počela koristiti imelu. Vjenčićima imele ukrašena su vrata i domovi, a svatko tko se zatekne ispod vijenca može biti poljubljen ili nekoga poljubiti. U Covent Gardenu sam Djed Božićnjak pali svjetiljke, a na poznatom trgu Trafalgar nalaze se prekrasan bor i imela. S druge strane kanala La Manche, u Francuskoj, djeca na Badnjak ostavljaju cipele pokraj kamina kako bi ih Djed Božićnjak (Pere Noel) obradovao darovima. Na sjeveru Francuske djeca se darivaju 6. prosinca, na dan sv. Nikole, umjesto na Božić. Odrasli se međusobno darivaju na Novu godinu. Francuzi rade čokoladnu tortu u obliku debla – La Buche de Noel. Isto to deblo u neka druga vremena spaljivali su kako bi tim svjetlom rastjerali duhove. Božićno drvce proizvod je Francuza – prvo drvce zasvijetlilo je u pokrajini Alsace 1840. godine.
U Italiji božićno vrijeme traje tri tjedna, a počinje 8 dana prije Božića i poznato je kao devetnica (Novena). Tjedan dana prije Božića djeca idu od kuće do kuće obučena kao pastiri te pjevaju božićne pjesme, za što dobivaju novac. Pravo slavlje počinje postom 24 sata prije Badnjaka uz obrok u kojem dominira panettone – torta/kruh duguljastog oblika. Nakon zalaska sunca pucanj iz topa na Castel S. Angelu u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama počinje misa. Nakon mise pristupa se blagdanskom objedu u krugu obitelji. Na Božić u podne papa daje blagoslov svima koji se okupe na vatikanskom trgu.
Božićno vrijeme u Švedskoj počinje 13. prosinca na dan sv. Lucije. Tradicija je da u zoru najmlađa kći u obitelji obuče bijelu haljinu te nosi krunu na glavi sa svijećama i takva budi roditelje te ih poslužuje kavom i Lucijinim kruhom. Badnja večer naziva se Julafton, a priprema se kao smorgasbord – švedski stol te poslužuje božićna šunka, svinjske nožice, sušeni bakalar i razne slastice.
Nezaobilazni lik Djeda Božićnjaka rođen je u SAD-u 1860-ih godina. Ime Santa Claus došlo je od nizozemske riječi za sv. Nikolu (Sintaklaas). Poznat postaje nakon što ga Washington Irving stavlja u svoju novelu koju je napisao 1809. Božićni i adventski običaji u SAD-u razlikuju se od jedne savezne države do druge. Hrvatske adventske pjesme imaju marijansko obilježje, a pjevaju se i na zornicama. Neke od poznatijih su “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”, “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju”, “Visom leteć ptice male”. U vrijeme došašća diljem Hrvatske i BiH služe se rane jutarnje mise – zornice koje simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za Božić. Adventski vijenac simbol je borbe čovjeka protiv životnoga mraka. Adventski vijenac čini dva temeljna simbola – krug i svijeće odnosno svjetlo. U vijenac se umeću četiri svijeće koje označuju četiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Na Sv. Barbaru, 4. prosinca, u hrvatskim krajevima običaj je sijanja pšenice. U nekim krajevima pšenica se sije na Sv. Luciju. U Slavoniji su na Sv. Barbaru počinjali božićni ophodi. Na Svetu Luciju sijala se i božićna pšenica kao simbol plodnosti, novog života i njegove obnove. Ukrašavala se hrvatskom trobojnicom. Na isti se dan darivaju djeca u Slavoniji i Dalmaciji. Kod Hrvata u Mađarskoj dječaci obilaze kuće s dobrim željama, a čestitari bačkih Hrvata zažele da kvočka čvrsto sjedi na jajima. Hrvati u okolici Sarajeva obilazili su kuće tražeći tko će im što dati. Obično su im darivali jaja, ponešto novca i sl., prenosi šibenski portal. Međutim, kada govorimo o adventu, odmah nam svima na pamet padnu prelijepo okićena božićna drvca, raskošne lampice u različitim bojama, zvuk zvončića, kao i neizostavni miris cimeta i klinčića u kuhanom vinu. Za većinu ljudi u svijetu to je najljepše doba godine i zato je svake godine prava navala na božićne sajmove diljem Europe i svijeta.
Božićni sajam u Beču, koji datira iz 1294. godine, na jednom mjestu donosi sve ono što možete poželjeti u predbožićno vrijeme. Naime, riječ je o fenomenalnom spoju više tržnica raspoređenih po cijelom austrijskom glavnom gradu. Povijest ovog sajma počinje u vremenu kada je Albrecht I. građanima dao privilegij održavanja prosinačke tržnice ili Krippenmarkta. Advent u Salzburgu jedan je od najstarijih božićnih sajmova, a tradicionalno otvara svoja vrata u četvrtak prije prve nedjelje u došašću. Riječ je o mjestu u kojem je rođen slavni Mozart, a koje još od 15. stoljeća ugošćuje božićni sajam koji se tijekom stoljeća razvio i postao jedan od najljepših u Europi. Salzburški Christkindlmarkt doista je poseban događaj.
Još jedan adventski događaj koji svakako valja posjetiti i vidjeti jest berlinski božićni sajam. Berliner Weihnachtszeit svake se godine smjesti oko crkve sv. Marije u blizini koje je i srednjovjekovna tržnica. Božićni sajam ispred bazilike svetog Stjepana u mađarskoj prijestolnici nekoliko je puta izabrana za najbolji božićni sajam u Europi. I glavni hrvatski grad ima svoju posebnu adventsku priču.
Za nešto više od dva tjedna Zagreb će uroniti u pravu božićnu bajku. Uz neizostavne blagdanske delicije, bogat glazbeni program, popularni Ledeni park, ali i čaroliju na nekim novim lokacijama, mnogima omiljena manifestacija – Advent u Zagrebu službeno se otvara 30. studenoga, i to tradicionalnim paljenjem prve adventske svijeće na Manduševcu. Prijenos baleta “Orašar” ispred HNK bit će 20. prosinca.
Mnogi već planiraju kupnju božićnih darova i svega što je nužno kako bi Božić i ove godine bio u svečanom ruhu obiteljskog okupljanja i darivanja. Zato put pod noge na neki od adventskih događaja jer blagdani nam stižu…
