Ulazak generacije Z na tržište rada mijenja odnos poslodavaca prema zaposlenicima, odnosno dovodi do toga da se daju različite pogodnosti kako bi se zadržalo radnike.
Riječ je o praksi koja se javlja u velikom broju europskih zemalja, a ni BiH nije iznimka. Jedna od glavnih pogodnosti koje zahtijevaju mlađe generacije radnika je fleksibilno radno vrijeme. Veliki broj njemačkih tvrtki nudi fleksibilno radno vrijeme da bi privukao radnike, zaključak je nedavno objavljenog izvješća Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Münchena i organizacije Randstat.
Kako se navodi u spomenutom izvješću, u oglasima za posao čak su tri četvrtine njemačkih tvrtki nudile ovu pogodnost. Iz Instituta su istaknuli kako se tvrtke suočavaju s manjkom radne snage i kvalificiranih radnika na tržištu, zbog čega moraju biti privlačne za kandidate, a ključni adut im je upravo fleksibilno radno vrijeme. Ipak, velike tvrtke prednjače u nuđenju fleksibilnog radnog vremena u odnosu na male, a po pružanju ove mogućnosti svojim zaposlenicima posebno se ističu pružatelji usluga (78 posto) i trgovci u maloprodaji (72 posto).
Tvrtke se trude privući radnike i mogućnostima daljnje obuke, što je pogodnost koju nudi 85 posto velikih i 58 posto malih kompanija. Na trećem mjestu su pogodnosti kao što su karta za prijevoz, mogućnost obroka u menzi ili propusnica za fitness i druge sportske aktivnosti. Prema podacima spomenutog izvješća, ovu opciju nudi čak 89 posto velikih kompanija, dok među malim tvrtkama taj postotak iznosi svega 37. Četverodnevni radni tjedan za sada nudi samo 11 posto tvrtki u Njemačkoj. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, istraživanja pokazuju kako radnici po pitanju pogodnosti najčešće očekuju dodatnu edukaciju, fleksibilno radno vrijeme te bonuse za izvanredna postignuća. Kako je nedavno Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica razvoja i marketinga Alma Career BH (MojPosao.ba), istaknula za Bloomberg Adriju, u posljednjih nekoliko godina u nekim industrijama češće se nude fleksibilni oblici rada.
Osim rada od kuće ili hibridnog rada, fleksibilni oblici rada koji su nude radnicima u BiH podrazumijevaju i klizno radno vrijeme te različite druge politike koje radna mjesta prilagođavaju obitelji. Ajanović-Hajdarpašić naglašava kako je fleksibilnost visoko na listi zahtjeva onih koji traže posao. Međutim, ne može svaki poslodavac ponuditi takvo nešto niti se fleksibilno radno vrijeme može primjenjivati u svakom zanimanju i u svim tvrtkama. Zbog toga Ajanović-Hajdarpašić smatra kako poslodavci koji ne mogu zbog prirode posla omogućiti rad od kuće, trebaju barem djelomično razmišljati o drugim modelima fleksibilnosti kojima bi radnicima omogućili lakše uskladiti privatni i poslovni život. Naime, prema pisanju Benefit Newsa, fleksibilnost za generaciju Z nije dodatna pogodnost, već nešto nužno. Generacija Z cijeni mogućnost rada na daljinu i fleksibilno radno vrijeme koje omogućuje bolju ravnotežu poslovnog i privatnog života.
Tijekom pandemije mnogi su iskusili prednosti fleksibilnog rada i sada očekuju da takva opcija ostane trajna. Ova generacija posebno cijeni radna okružja koja potiču inovacije i kontinuirano učenje, s pristupom online tečajevima, stručnim certifikatima i interakcijama među odjelima.
Ipak, i ovoj generaciji prilikom izbora tvrtke u velikom broju slučajeva presudnu ulogu igra visina plaće, a istraživanja koja je u posljednje tri godine na području BiH proveo Mojposao.ba o najpoželjnijim poslodavcima pokazuju da su radnicima pri izboru tvrtke u kojoj će raditi najbitniji dobar tretman nadređenih, sigurnost radnog mjesta i dobri međuljudski odnosi na poslu.
