Kad se mijenja sat – pitanje je koje možemo čuti sa svih strana svake godine, i to dvaput. Pomicanje sata, iako ne bez prijepora, već je desetljećima normalna stvar mnogim zemljama, uključujući i našu regiju.
Naime, iako je Europska komisija 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, članice EU nisu postigle dogovor o tome koje bi vrijeme trebalo trajno ostati na snazi – ljetno ili zimsko. Zbog toga se praksa pomicanja sata nastavlja, a očekuje se da će se satovi pomicati barem do 2026. godine. Evo kad se pomiče sat u 2025., kako to izgleda u različitim dijelovima svijeta te daje li pomicanje sata u današnje vrijeme više štete nego koristi.
Kad se mijenja sat 2025. godine
U BiH se sat pomiče dvaput godišnje u skladu s pravilima Europske unije. Ove promjene vremena usklađene su na razini EU kako bi se osigurala koordinacija i smanjile potencijalne konfuzije u međunarodnom prometu i komunikacijama.
Kad se mijenja sat na ljetno vrijeme?
Posljednje nedjelje u ožujku, 30. ožujka, satovi se pomiču jedan sat unaprijed, na ljetno vrijeme. To znači da se u 2:00 sata ujutro vrijeme pomiče na 3:00 sata, čime se “gubi” jedan sat sna, ali se dobiva duže dnevno svjetlo u večernjim satima.
Kad se mijenja sat na zimsko vrijeme?
Povratak na standardno (zimsko) računanje vremena slijedi posljednje nedjelje u listopadu, 26. listopada, kada se satovi pomiču jedan sat unatrag. Dakle, u 3:00 sata ujutro vrijeme se vraća na 2:00 sata, čime se “dobiva” jedan sat sna, ali dani postaju kraći s ranijim zalaskom sunca. To znači da se u proljeće spava jedan sat kraće, ali su večeri dulje i svjetlije, dok se u jesen vraća standardno vrijeme, čime se dobiva jedan sat više sna.
Pomicanje sata nije univerzalna praksa
Pomicanje sata varira širom svijeta, a često se raspravlja i o potencijalnom ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena. Iako mnoge zemlje i dalje pomiču sat, to nije univerzalna praksa, navodi Pew Research Center. Na primjer, većina zemalja EU-a, uključujući BiH, slijedi praksu pomicanja sata dvaput godišnje. Međutim, rasprave o ukidanju ove prakse traju već nekoliko godina, a još uvijek nije postignut konsenzus.
SAD i Kanada također pomiču satove, no datumi početka i završetka ljetnog računanja vremena razlikuju se od europskih. Na primjer, SAD prelazi na ljetno računanje vremena druge nedjelje u ožujku, dok Europa to čini posljednje nedjelje u ožujku.
Koje zemlje ne pomiču sat?
Neke zemlje, poput Rusije, Bjelorusije i Islanda, odlučile su se za trajno standardno ili ljetno vrijeme pa tako uopće ne pomiču satove. Također, mnoge zemlje blizu ekvatora nemaju potrebu za pomicanjem sata zbog minimalnih sezonskih promjena u duljini dana.
Pomicanje sata: Povijest ljetnog i zimskog računanja
Praksa pomicanja sata ima korijene u 18. stoljeću, kada je Benjamin Franklin, jedan od utemeljitelja Sjedinjenih Američkih Država, prvi predložio ideju ranijeg ustajanja kako bi se smanjila potrošnja svijeća. No ljetno računanje vremena kakvo danas poznajemo prvi je put službeno uvedeno tijekom Prvog svjetskog rata, objasnio je The Telegraph. Njemačka i Austro-Ugarska, uključujući i teritorij današnje Hrvatske, bile su među prvim zemljama koje su 1916. godine počele koristiti ovu praksu kako bi smanjile potrošnju ugljena.
Nakon rata mnoge su zemlje ukinule ljetno računanje vremena, ali su ga ponovno uvele tijekom Drugog svjetskog rata iz istih razloga. Tijekom 1970-ih, uslijed naftne krize, pomicanje sata postalo je standard u brojnim državama svijeta.
Donosi li pomicanje sata više štete ili koristi?
Glavni cilj pomicanja sata na ljetno i zimsko vrijeme bio je smanjenje potrošnje energije, no istraživanja pokazuju da su učinci na uštedu električne energije zapravo minimalni. Danas se raspravlja o tome ima li pomicanje sata više štete nego koristi, zbog čega su mnoge zemlje odlučile ukinuti ovu praksu.
Istraživanja koje navodi i Europski parlament su pokazala da su učinci pomicanja sata na uštedu energije gotovo beznačajni, a neki stručnjaci smatraju da ova praksa negativno utječe na ranjive skupine poput djece i starijih osoba.
Naime, premda je prvotna ideja bila smanjiti potrošnju električne energije optimizacijom dnevne svjetlosti, moderni načini potrošnje energije, poput široke upotrebe klima-uređaja i LED rasvjete, učinili su ovu korist neznatnom.
Pomicanje sata utječe i na zdravlje
Osim toga, brojni stručnjaci upozoravaju da promjena sata može negativno utjecati na zdravlje i dobrobit ljudi, posebno ranjivih skupina poput djece, starijih osoba i onih s kroničnim bolestima.
Pomicanje sata može poremetiti cirkadijalni ritam, što dovodi do problema sa spavanjem, povećane razine stresa, smanjenja koncentracije. I ne samo to, tu je i povećani rizik od srčanih udara i prometnih nesreća u danima nakon promjene vremena.
Upravo zbog ovih razloga sve je više zagovornika ukidanja ove prakse i usvajanja jedinstvenog vremena tijekom cijele godine.
Kako izbjeći ‘mini jet lag’
Iako praksa može poremetiti ritam i zdravlje, ipak je moguće pripremiti se za pomicanje sata.
- Postupno prilagođavanje – nekoliko dana prije pomicanja sata odlaziti ranije na spavanje.
- Odmah nakon buđenja izložiti se prirodnoj ili jakoj umjetnoj svjetlosti.
- Izbjegavanje ekrana, tj. smanjiti gledanje u ekrane najmanje sat vremena prije spavanja.
- Održavati stabilan raspored odlaska na spavanje i buđenja.
- Smanjiti unos kofeina i alkohola prije spavanja.
- Tijekom dana prakticirati umjerenu tjelovježbu, poželjno na otvorenom.
- Kratko dnevno drijemanje: po potrebi primijeniti kratki dnevni odmor (do 20 minuta) za ublažavanje umora.
