Ovogodišnji ožujak bio je najtopliji ikada izmjeren u Europi sa značajnom razlikom, priopćila je Služba za klimatske promjene Copernicus, navodeći ekstremne količine padalina širom kontinenta koji se zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
U međuvremenu, svijet je vidio drugi najtopliji ožujak u skupu podataka Copernicus, koji je zadržao gotovo neprekinut period rekordnih ili gotovo rekordnih temperatura koji se održava od srpnja 2023. Od tada je gotovo svaki mjesec bio za najmanje 1,5 stupanj Celzijusa topliji nego što je bio prije industrijske revolucije kada je čovječanstvo počelo sagorijevati ogromne količine ugljena, nafte i plina, prenosi Klix.ba.
Ožujak je bio 1,6 stupnjeva Celzijusa iznad predindustrijskog vremena, produžavajući anomaliju toliko ekstremnu da znanstvenici još uvijek pokušavaju u potpunosti je objasniti. “To što smo još uvijek na 1,6 stupnjeva iznad predindustrijske je zaista vrijedno pažnje”, rekla je Friederike Otto sa Grantham instituta za klimatske promjene i okoliš na Imperial College London.
Kako je dodala, čvrsto smo u rukama klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Znanstvenici upozoravaju da svaki djelić stupnja globalnog zagrijavanja povećava intenzitet i učestalost ekstremnih vremenskih pojava kao što su toplinski valovi, obilne padaline i suše.
Klimatske promjene ne ogledaju se samo u porastu temperatura, već i kao posljedica sve te dodatne topline koja je zarobljena u atmosferi i morima stakleničkim plinovima poput ugljičnog dioksida i metana. Toplija mora znače veće isparavanje i veću vlagu u atmosferi, uzrokujući veće poplave i unos energije u ciklone, ali također utječu na globalne obrasce padalina.
Ožujak u Europi bio je 0,26 C iznad prethodnog najtoplijeg rekorda za mjesec postavljen 2014. godine, rekla je Kopernik. To je također bio “mjesec sa kontrastnim ekstremnim količinama padalina” širom kontinenta, rekla je Samantha Burgess iz Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze, koji vodi Copernicus klimatski monitor. Neki dijelovi Europe doživjeli su “najsušniji ožujak u povijesti, a drugi najvlažniji” oko pola stoljeća, rekla je Burgess.
Spektakularni porast globalne vrućine pogurao je 2023., a zatim 2024. da postanu najtoplije godine u povijesti. Prošla godina je bila i prva puna kalendarska godina koja je premašila 1,5C, sigurniju granicu zagrijavanja koju je većina zemalja dogovorila u okviru Pariskog klimatskog sporazuma.
Ovo je predstavljalo privremeno, a ne trajno kršenje ovog dugoročnog cilja, ali znanstvenici su upozorili da cilj održavanja temperatura ispod tog praga izmiče dalje od dosega. Znanstvenici su očekivali da će izvanredna vrućina nestati nakon što je El Nino zatopljenje dostigao vrhunac početkom 2024. godine, a uvjeti su se postepeno prebacili u fazu zahlađenja La Nina.
Ali globalne temperature su ostale tvrdoglavo visoke, što je izazvalo debatu među znanstvenicima o tome koji bi drugi faktori mogli dovesti do vrha očekivanja.
