Hrvati iz Bosne i Hercegovine imat će doslovno identičan status pri cijepljenju i samo je bitno da imaju dokument, odnosno osobni identifikacijski broj (OIB) kako bi mogli biti zabilježeni da su cijepljenji.
Republika Hrvatska službeno će omogućiti svim hrvatskim državljanima cijepljenje protiv koronavirusa, što uključuje hrvatske državljane koji žive u BiH i susjednim državama, koji su se i do sada mogli cijepiti, ali doslovno potajice, piše Večernji list BiH.
Razgovori s bh. Hrvatima
U tu svrhu Vlada izdvaja 13 milijuna kuna kako bi se osiguralo da se svi hrvatski državljani, a najviše ih dolazi iz Bosne i Hercegovine, mogu cijepiti. Dio je to zajedničkih napora i razgovora institucija Hrvata iz BiH i Republike Hrvatske kako bi se osiguralo da se što veći broj ljudi cijepi i tako stvori kolektivni imunitet ususret prijetećoj pojavi novoga delta-soja.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i saborska zastupnica izabrana iz XI. liste za dijasporu Zdravka Bušić razgovarali su o toj vrsti pomoći. Posebno je zabrinjavajuće stanje u BiH s obzirom na to da se cijepio mali broj ljudi cjepivima koja su uglavnom donirana.
Premijer Plenković je, pak, govoreći o stanju u Hrvatskoj, poručio da se bilježi određeni porast cijepljenih prvom dozom. – Očito je da su ove naše teme od prošle sjednice Vlade potaknule određeni broj sugrađana na cijepljenje – rekao je Plenković na sjednici Vlade, tjedan dana nakon što je s istog mjesta najavio da će Vlada uvjetovati potpore poduzetnicima cijepljenjem radnika. Pozdravio je porast interesa za cijepljenje, a građanima koji se do sada nisu cijepili poručio da je njihov odabir jednostavan – cijepljenjem se bira zdravlje i put prema ukidanju ograničenja, a u suprotnom put prema neizvjesnosti. – Ili biramo zdravlje i put prema kolektivnom imunitetu – ukidanju ograničenja, dobroj turističkoj sezoni koja je, prema recentnim podacima po broju dolazaka turista, od početka godine 50 posto bolja nego prošlogodišnja – ili put prema neizvjesnosti, ranom kraju sezone, daljnjim hospitalizacijama… – apelirao je premijer navodeći kako je cijepljenje stvar zdravog razuma.
Po njegovim riječima, u Hrvatskoj je građanima trenutačno na raspolaganju milijun i 300 tisuća doza cjepiva, što znači da svatko tko se želi cijepiti to može učiniti odmah, bez ikakvih termina i naručivanja. Kako se doznaje, Hrvati iz Bosne i Hercegovine imat će doslovno identičan status pri cijepljenju i samo je bitno da imaju dokument, odnosno osobni identifikacijski broj (OIB) kako bi mogli biti zabilježeni da su cijepljenji. Ni oni neće morati na posebne predbilježbe, što je do sada uglavnom bio slučaj.
Višegodišnja skrb
Oni će se moći cijepiti u svim zdravstvenim ustanovama, ali se razmišlja dodatno ojačati one ustanove koje se nalaze uz granicu koje su i do sada bile najčešće mjesto gdje su se ljudi iz BiH dolazili cijepiti. Iako to nije bilo službeno uređeno, najčešće su se u Vrgorcu, Metkoviću, Imotskom, Pločama, Splitu, Makarskoj do sada dolazili cijepiti Hrvati iz Hercegovine i središnje Bosne, dok su se iz Posavine i sjevernog dijela zemlje cijepili u zdravstvenim ustanovama u Slavonskom Brodu, Županji, Vinkovcima, Osijeku. Jedina razlika između državljana Hrvatske koji imaju adresu prebivališta tamo i onih izvan nje, prije svih, Hrvata iz BiH, je u tome što ne može biti izravno upisan podatak o cijepljenju u digitalnom obliku.
Naime, to provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a s obzirom na to da je cijeli sustav digitalno povezan, poznato je tko je cijepljen i automatski će dobivati digitalne potvrde koje će se zasigurno koristiti za prelazak granice. Umjesto toga, hrvatski državljani izvan Republike Hrvatske mogu tamo gdje su se cijepili, uz poseban karton u koji se upisuju podaci o terminima cijepljenja, kao i vrsti cjepiva, zatražiti izdavanje posebne potvrde o cijepljenju koju im izdaje tamošnji ured Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a koja će također vrijediti kao svojevrsna propusnica. Cijena ovoga dokumenta je 30 kuna.
Posljednja izdašna potpora iz Zagreba nastavak je višegodišnje skrbi, koja se posebno očitovala prošle godine, kada su bolnicama na većinski hrvatskim područjima u jeku prvog udarnog vala koronavirusa dodijeljena 43 milijuna kuna pomoći.
