Kraken, odnosno, XBB.1.5., podvarijanta omikrona trenutno dominira u SAD-u, a zabilježena je i u brojnim državama u Europi.
Što znamo do sada o tom novom soju i ima li stanovništvo razloga za zabrinutost pitali su za Avaz prof.dr. Mirsadu Hukić, specijalistu mikrobiologije i članicom Europske akademije znanosti.
Početkom ove godine, brojnim Omicron podvarijanatama, kao što su BQ 1.1. i BA.5, pridružila se nova, nazvana XBB.1.5 , odnosno, Kraken. Nova varijanta virusa ima mutacije koje ga čine prenosivijim. Vjeruje se da je Kraken do sada najprenosiviji soj virusa, jer trenutno ima broj reprodukcije od oko 1,6, što znači da će svaka osoba zaražena ovom podvarijantom, u prosjeku, zaraziti oko 1,6 drugih ljudi, kaže akademkinja Hukić.
Osim toga, dodaje, glavna razlika XBB.1.5 od od drugih podvarijanati je mutacija šiljastog proteina poznata kao F486P.
,,Ova mutacija daje XBB.1.5 značajnu prednost virusu, povećavajući infektivnost i sposobnost izbjegavanja imunog odgovora inficiranih osoba”, ističe ugledna znanstvenica.
Prema posljednjim informacijama, radi se o mutaciji koja bi mogla biti otporna na postojeće cjepivo protiv koronavirusa.
Prof. Hukić kaže da se za upotrebu preporučuju bivalentna cjepiva, tj. cjepiva koje štite od dva soja virusa, od originalnog virusa SARS-CoV-2 i od podvarijanti Omicron BA.4 i BA.5.
Stupanj djelotvornosti ovih cjepiva na novu Kraken podvarijanatu se još proučava. Virus mutira kako bi “pobjegao” od antitijela jer su ona ograničena na određeno područje virusnog proteinskog šiljka. Premda određene varijante SARS-CoV-2 mogu izbjeći antitijela u različitom stupnju, T ćelije zadržavaju oko 85 posto svoje sposobnosti da se bore protiv različitih varijanti virusa” ističe akademkinja.
Naglašava da je , prema prvim izvještajima iz Južne Afrike, među oboljelima bilo mnogo mladih.
Klinička slika bolesti u većini slučajeva bila je blaga. Pacijenti su osjećali jak umor, ali nisu izgubili okus ili miris. Neki od bolesnika su razvili tešku bolest, koja je smrtno završila.
Premda smo umorni od koronavirusa, virus se nije umorio od nas. Napada nas sa novim tipovima i podtipovima. Ne smijemo zaboraviti higijensko-epidemiološke mjere, koje smo učili posljednje tri godine. Isto tako moramo se testirati na COVID-19, kako bi zaštitili svoje. I pravilno se liječili. To ima smisla jer još uvijek se umire od ove bolesti”, zaključuje prof. dr. Hukić.
