OGLAS
Vrijeme objave: 04.02.25 @ 08:33
OGLAS

Od 2000. godine, 4. veljače diljem svijeta obilježava se Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day).

OGLAS

Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (Union for International Cancer Control) jest podizanje svijesti, bolja informiranost te poticanje osobnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti u području kontrole raka širom svijeta.

Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv raka je „Ujedinjeni kroz jedinstvenost“, što označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u središte skrbi o raku.

OGLAS

Ova inicijativa naglašava važnost razumijevanja i adresiranja jedinstvenih potreba pojedinaca, obitelji i zajednica, osiguravajući da liječenje i skrb o oboljelima od raka budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima. Cilj je izgraditi inkluzivnije zdravstvene sustave koji ne stavljaju naglasak samo na liječenje raka, već i na sveobuhvatne potrebe onih koje pogađa, bilo da su to pacijenti, njegovatelji ili šira zajednica.

OGLAS

Svjetski dan borbe protiv raka ključan je za edukaciju javnosti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja i dostupnosti učinkovitih tretmana, dok se istodobno zagovara bolji pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za sve.

OGLAS

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava da bi broj umrlih u nadolazećim godinama mogao porasti na oko 30 milijuna oboljelih i 20 milijuna smrtnih ishoda ako se nastavi trenutni trend, što predstavlja povećanje od oko 50 posto u odnosu na 2020. godinu, navode stručnjaci iz INZ-a.

Najčešći oblici raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća. Najčešći uzroci smrtnosti od malignih bolesti u svijetu su rak pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke. Oko 30 posto svih smrtnih slučajeva uzrokovanih malignim bolestima povezano je s pet glavnih rizičnih čimbenika: konzumacijom duhanskih proizvoda, prekomjernom tjelesnom težinom, nedovoljnim unosom voća i povrća, manjkom tjelesne aktivnosti i prekomjernom konzumacijom alkohola. Ovisnost o duhanu sama je odgovorna za petinu svih smrti povezanih s rakom, kao i za više od 90 posto svih smrti uzrokovanih rakom pluća.

Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja koordinira obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka, 2020. godine objavila je izvješće o globalnom istraživanju svijesti javnosti o raku. Prema podacima iz izvješća, osobe s nižim prihodima i nižom razinom obrazovanja rjeđe prepoznaju čimbenike rizika za rak i rjeđe poduzimaju mjere za smanjenje rizika u usporedbi s osobama s višim prihodima i višim obrazovanjem. U većini zemalja svijeta najpoznatiji čimbenici rizika za nastanak raka su uporaba duhana (63 posto), izloženost štetnim ultraljubičastim zrakama (54 posto) i pasivno pušenje (50 posto).

Rak se može spriječiti i kontrolirati provedbom strategija temeljenih na dokazima, uključujući prevenciju raka, rano otkrivanje, liječenje i palijativnu skrb. Neki specifični čimbenici rizika za rak uključuju kronične infekcije humanim papiloma virusom (HPV) – za rak vrata maternice, infekcije virusima hepatitisa B ili C – za rak jetre, te infekciju bakterijom Helicobacter pylori – za rak želuca. Unatoč dostupnosti prevencije i rane dijagnostike ovih vrsta raka, broj oboljelih i umrlih od raka i dalje raste, što je zabrinjavajuće, priopćeno je iz INZ-a.

Savjeti za prevenciju malignih i kroničnih nezaraznih bolesti, kako ističu iz INZ-a, uključuju redovite preventivne preglede, izbjegavanje namirnica bogatih mastima i šećerom te hrane s visokim udjelom soli, smanjenje unosa zaslađenih napitaka i voćnih sokova, unos dovoljne količine tekućine (najbolje vode, oko dvije litre dnevno), konzumaciju najmanje pet porcija voća i povrća dnevno, prestanak pušenja i smanjenje unosa alkohola. Također, preporučuje se priprema zdravih obroka kod kuće i njihovo nošenje na posao ili u školu.

Cilj bi trebao biti umjerena tjelesna aktivnost od najmanje 30 minuta pet puta tjedno (igranje, hodanje, kućanski poslovi, ples – sve se računa), smanjenje sjedilačkog načina života, korištenje stepenica umjesto dizala, odlazak na posao pješice ili biciklom, vježbanje s prijateljima ili obitelji kako bi bilo zabavnije i motivirajuće, korištenje aplikacija s vježbama ili pedometra za praćenje napretka. No, prije početka bilo kakve tjelesne aktivnosti, preporučuje se konzultacija s liječnikom – poručuju iz INZ-a.

blaz750x200
OGLAS
OGLAS
Oglasi
LM