Prema posljednjim dostupnim podacima, gotovo 63 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini ima prekomjernu težinu, dok je 22 posto u kategoriji gojaznih. Posebno zabrinjava podatak da je više od 17,5 posto djece s prekomjernom težinom ili gojazno.
Prema riječima nutricionistkinje, Amele Ivković-O’Rajli (O’Reilly) gojaznost kod djece predstavlja globalni javnozdravstveni problem s alarmantnim porastom u posljednjim desetljećima. Kao nutricionista, kaže, ključno je razumjeti uzroke, posljedice i potencijalna rješenja ovog problema kako na lokalnom nivou, odnosno u BiH, tako i u globalnom kontekstu. – Prema dostupnim podacima, u BiH se bilježi rast broja djece s prekomjernom tjelesnom težinom i gojaznošću. Jedan od razloga su promjene u prehrambenim navikama, sve manja fizička aktivnost i veća dostupnost nezdrave hrane – rekla je O’Rajli. Govoreći o uzrocima gojaznosti kod djece, objašnjava da su to nepravilna prehrana, odnosno unos visokokalorične hrane bogate šećerima, zasićenim mastima i aditivima, nedostatak svježeg voća, povrća i cjelovitih žitarica u svakodnevnoj prehrani, smanjena fizička aktivnost s obzirom na to da je povećano vrijeme provedeno pred ekranima.
Dodala je da su među uzrocima i socioekonomski faktori, jer u BiH, niži ekonomski status obitelji često ograničava pristup zdravim namirnicama, a s druge strane, tu je i obiteljski obrazac. Posljedice gojaznosti su višestruke, od zdravstvenih, poput rizika od razvoja dijabetesa tipa 2, hipertenzije, srčanih bolesti te drugih, ali i psihološke, kao što su nisko samopouzdanje, anksioznost, depresija i problemi u socijalizaciji. – Gojaznost kod djece je kompleksan problem koji zahtijeva holistički pristup. Kroz edukaciju, promjenu navika i suradnju na nivou obitelji, zajednice i društva, možemo stvoriti zdravije generacije. Nutricionisti igraju ključnu ulogu u ovom procesu, pomažući obiteljima da naprave održive promjene koje će unaprijediti kvalitet života djece – ističe O’Rajli.
Dr. Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravstva, naveo je da je u BiH sve više pretile djece. Kaže i da posvećenost Ministarstva ovom području traje dugi niz godina zajedno sa Zavodom za javno zdravstvo FBiH. – Kod nas situacija o tom pitanju nije zavidna. Nažalost, to je posljedica načina i stilova života, brze nezdrave hrane i, rekao bih, nedovoljne edukacije i posvećenosti stanovništva zdravoj prehrani. Kada govorimo o zdravoj prehrani, moramo govoriti i o fizičkoj aktivnosti. Jer, poznato je da smo fizički neaktivni – rekao je Čerkez za „Avaz“. Naglasio je da su u okviru programa koji provode sa ZJZ FBiH napravljeni jelovnici za vrtiće, osnovne i srednje škole te da je riječ o javno dostupnim dokumentima. – Važno je da, uz određene standarde, nadležna kantonalna ministarstva to prihvate i implementiraju te da se uz zajedničke napore i uključenosti svih instanci te negativne statistike zaustave – istaknuo je Čerkez.
2. država na Balkanu je BiH po broju pretile djece i odraslih, a među 5 prvih u svijetu.
