Sve više roditelja obraća se logopedima zbog poteškoća u razvoju govora kod djece, upozoravaju stručnjaci za N1.
Kako navodi logoped dr Ivana Mitrović Đorđević, u posljednje vrijeme bilježi se povećana potražnja za podrškom u učenju i poboljšanju koncentracije kod djece.
– Kao glavni uzroci problema u govoru navode se prekomjerna upotreba digitalnih tehnologija, nedovoljna ili nepravilna komunikacija s djecom, te općenito slaba stimulacija – objašnjava Mitrović Đorđević.
Dodaje da djeca često oponašaju roditelje: „Ako roditelji stalno gledaju u telefon, i dijete će gledati u telefon; ako roditelji viču i psuju, dijete će činiti isto. Ako roditelji ne razgovaraju s djetetom – i dijete neće pričati.“
Kada se problem uočava?
Problemi u govoru obično se primijete kada dijete zaostaje za svojim vršnjacima. Najčešće ih otkriju pedijatri koji potom upućuju roditelje na logopeda.
– Potrebno je pratiti upute stručnjaka i omogućiti djetetu da razvija govor kroz logopedske vježbe. Ova usluga dostupna je u svakom domu zdravlja u Srbiji i pokrivena je zdravstvenim osiguranjem – kaže Mitrović Đorđević.
Najčešći problemi su nepravilan izgovor glasova i siromašan rječnik. Ako se ne reagira na vrijeme, terapija može trajati i tri puta duže, a dijete za to vrijeme može izgubiti motivaciju.
– Govor je usko povezan s razvojem inteligencije, pa kašnjenje u govornom razvoju može značiti i ozbiljno kašnjenje u intelektualnom – upozorava logoped.
Digitalne tehnologije i nedovoljna stimulacija
Kao najčešći uzročnici govornih problema danas se spominju digitalne tehnologije, ali iz iskustva logopeda glavni problem je – nedovoljna stimulacija.
– Ključno je da roditelji pričaju s djecom, čitaju im i daju ispravne govorne modele. Tako se obogaćuje djetetov vokabular i gradi gramatički ispravna rečenica – ističe Mitrović Đorđević.
Odložen govorno-jezički razvoj
Logoped Nađa Majstorović za N1 pojašnjava da problemi u razvoju govora nisu samo produkcijski (izgovor), već i u razumijevanju jezika.
– Oni se mogu javiti već tokom intrauterinog razvoja, ali i postnatalno. Dojenje, na primjer, ima značajnu ulogu jer dijete kroz sisanje razvija obrasce potrebne i za govor. Sisanje se mijenja tokom prvih mjeseci života, što je indikator napretka govornog aparata – navodi Majstorović.
Cucla i utjecaj na govor
Majstorović ne preporučuje korištenje cucle jer zadržava primitivne obrasce sisanja. Produženo korištenje može usporiti emocionalnu samoregulaciju i utjecati na razvoj nepca, vilice i jezika, pa čak izazvati i otvoren zagrižaj.
Mobilni telefoni i pažnja
Posebno je problematično korištenje mobilnih telefona kod djece.
– Sadržaji na ekranima prezasićeni su vizalnim i auditivnim podražajima, pa dijete gubi sposobnost koncentracije. Ako je naviklo na „skrolovanje“, teško će se zadržati na jednoj aktivnosti – upozorava logoped. Dodaje da roditelji često daju telefon djeci tokom hranjenja, što narušava tzv. anticipatornu fazu – pripremu organizma na proces jela, a to može imati dugoročne posljedice.
Rani znakovi
Prvi problemi mogu se uočiti veoma rano:
od rođenja do 2. mjeseca dijete se oglašava plačem i kratkim vokalima,
oko 2. mjeseca očekuje se faza gukanja,
sa 6 mjeseci brbljanje,
sa 8 mjeseci imitacija i razumijevanje jednostavnih naloga („daj“, „pa-pa“…).
– To pokazuje da nikada nije prerano obratiti se logopedu – zaključuje Majstorović, naglašavajući važnost rane stimulacije za govorno-jezički, ali i opći razvoj djeteta.
