Visokokalorična hrana odlika je i tradicija bh. trpeze. Stoga ne čudi što se Bosanci i Hercegovci, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz istraživanja 2011. godine, nalaze na drugom mjestu po broju osoba s prekomjernom težinom u Europi. BiH, zemlja s neiskorištenim zelenim površinama, može intenzivirati proizvodnju ekološki uzgojene hrane, one koju Zapad višestruko cijeni.
Istraživanje koje je provela Udruga vegana i veganki Bosne i Hercegovine – Viva BiH pokazalo je da je u BiH oko 7% vegana i veganki, dok je najveći postotak svejeda, točnije, 81,8%. – Kada taj rezultat vegana spojimo s postotkom vegetarijanaca i pesketarijanca, to je onda neki solidan postotak od 15 do 16%. Za one koji ne znaju, pesketarijanci su osobe koje su slične vegetarijancima, dakle, ne jedu životinje, ali jedu ribu i morske plodove. Kada je riječ o ovim postocima, ne zaostajemo mnogo za nekim drugim zemljama, osim za onima koje su razvijenije po pitanju veganstva, poput Indije i Engleske, dok je i u drugim zemljama ovaj zajednički postotak vegana, vegetarijanaca i pesketarijanaca oko 20%, za čim puno ne zaostajemo – objasnila je Vildana Hrnjić iz Udruge Viva BiH.
Najviše onih koji ne konzumiraju meso, kako je istaknuo Ajdin Arnautović, živi u Sarajevskoj županiji, a postotno slijedi regija Banja Luka pa ZDŽ. Sasvim izvjesno, odluku o prelasku na ovaj stil prehrane otežava i ograničena ponuda prilagođenih prehrambenih proizvoda u nešto manjim sredinama. I dok jedni teže zdravoj hrani, veganstvu i vegetarijanstvu, drugi preferiraju brzu hranu, pizze, donere, girose, burgere. Trend zdrave prehrane s pahuljicama i raznim sortama müslija te sve češća rasprava o kvaliteti prehrane nisu nužno doveli do toga da se danas građani hrane zdravije. Prodor brze hrane, unatoč svim trendovima zdrave prehrane, ne jenjava.
Ogroman rast
Zorno to potvrđuju najnoviji podaci popularne aplikacije za dostavu Glovo u povodu Međunarodnog dana burgera koji se obilježava 28. svibnja. Na Media Brunchu u sarajevskom BASH driveu predstavnici Glova prezentirali su niz statističkih zanimljivosti vezanih uz narudžbe burgera. Dakle, riječ je samo o burgerima. Gotovo frapantno djeluje podatak da je u proteklih 12 mjeseci preko Glova u BiH naručeno čak 270.000 burgera. To u prosjeku znači da su korisnici u BiH naručivali 738 burgera dnevno, 31 burger na sat, odnosno jedan burger svake dvije minute. Prevedeno u kilograme, dostavljeno je više od 36.000 kg burgera.
Najveća burger-groznica zabilježena je u petak, 4. travnja 2025., kada je naručeno 810 burgera, što taj dan čini rekordnim u proteklih godinu dana. Travanj je ujedno i mjesec s najvećom potrošnjom burgera, a slijede ga siječanj i ožujak. Sarajevo dominira s čak 62% svih naručenih burgera u BiH, a slijede ga Banja Luka i Tuzla. Međutim, kada je riječ o rastu narudžbi, Mostar prednjači s povećanjem od čak 50%, dok su značajan rast u odnosu na prethodnu godinu zabilježili i Banja Luka (+32%) i Sarajevo (+30%). Kada je u pitanju učestalost kupnje, uz Sarajevo se izdvajaju Bihać, Bijeljina, Banja Luka i Tuzla. Rekorder u broju narudžbi burgera putem Glova u BiH dolazi iz Sarajeva. On je u proteklih godinu dana naručio 138 puta burger. Najskuplja pojedinačna narudžba burgera iznosila je čak 257 KM. BiH se našla na 9. mjestu u svijetu po rastu narudžbi burgera preko Glova te na 2. mjestu u jugoistočnoj Europi, odmah poslije Moldavije.
Podaci, iako frapantni, su samo za Glovo i burger. Kad bi bilo moguće objediniti sve podatke, brojke bi bile višemilijunske. Ovo samo potvrđuje da građani sve više jedu brzu hranu.
