Procjene govore da je čak 50% lijekova koji se prodaju putem interneta krivotvoreno, a zarada od njih višestruko premašuje prihode od trgovine drogom — što ih čini iznimno unosnim, ali i opasnim biznisom.
Lijekovi za mršavljenje i poboljšanje životnog stila najčešće se krivotvore, a lažni lijekovi predstavljaju globalni problem. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da je oko polovice lijekova kupljenih putem interneta krivotvoreno. Istraživanje HRT-a pokazalo je da u službenim ljekarnama i veleprodajama u susjednoj Hrvatskoj nema krivotvorenih lijekova, ali na crnom tržištu ih ima u velikom broju.
“To mogu biti i nekakve novine, pa Facebook, Instagram znači negdje gdje se reklamiraju lijekovi koji se ne smiju zapravo prodavati putem društvenih mreža. dolaze i informacije od pučanstva ni najčešće upozoravaju upravo na internetske ljekarne koje su ilegalne, mi iz HALMED-a uvijek upozoravamo da je to strašno opasno i da time mogu jako naštetiti svome zdravlju”, rekla je Rajka Truban Žulj, mr. pharm., spec., pomoćnica ravnatelja HALMED-a za HRT.
Prodaja lijekova putem interneta i društvenih mreža sve je raširenija, osobito kada je riječ o preparatima za mršavljenje i poboljšanje životnog stila. Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo ističe kako su upravo takvi “popularni lijekovi” najčešće meta krivotvorenja. Nekad su to bili lijekovi za erektilnu disfunkciju, a danas su najtraženiji oni za mršavljenje – osobito na crnim tržištima u zemljama izvan EU.
U Hrvatskoj, zahvaljujući strogoj regulaciji i sustavu provjere u legalnom lancu opskrbe, poput javnih ljekarni, nema zabilježenih slučajeva krivotvorenih lijekova. No, opasnost i dalje postoji – osobito preko krijumčarenja. Na carini potvrđuju kako krivotvoreni lijekovi ne ulaze u zemlju legalnim kanalima, već se pokušavaju prokrijumčariti – i to od “lifestyle” lijekova do onih za ozbiljne bolesti poput povišenog tlaka i raka.
“Takve situacije se najčešće događaju u prekograničnom putničkom prometu, ne možemo zadržavati osobu dok se ne provede cijeli postupak. Tu robu oduzimamo u prekršajnom postupku zbog krijumčarenja, a postupak zbog potencijalnog uvoza krivotvorenih lijekova se ne provodi. Najčešće se radi o lijekovima koji ili nisu odobreni za hrvatsko tržište ili nisu cijenom konkurentni na hrvatskom tržištu”, rekao je Ninoslav Babić, viši upravni savjetnik u Središnjem uredu Carinske uprave.
Uvoz lijekova poštom zabranjen je u Hrvatskoj, pa se takve pošiljke redovito zaustavljaju i vraćaju. Ipak, neovlaštena online prodaja, osobito putem društvenih mreža i oglasa, sve je veći izazov za nadzorne službe.
Kako objašnjava Tomislav Babić iz Carinske uprave, otkrivanje prekršitelja otežano je jer su profili s kojih se lijekovi oglašavaju često registrirani na stranim serverima, a vlasnici ostaju anonimni. Osim toga, posrednici u toj ilegalnoj trgovini često ni nemaju stvarna skladišta, već djeluju iz sjene.
Procjene govore da je čak 50% lijekova koji se prodaju putem interneta krivotvoreno, a zarada od njih višestruko premašuje prihode od trgovine drogom — što ih čini iznimno unosnim, ali i opasnim biznisom.
Milka Kosanović, izvršna direktorica Hrvatske organizacije za provjeru autentičnosti lijekova (HOPAL), gostovala je u Dnevniku HTV-a gdje je govorila o problemu lažnih lijekova.
Istaknula je da je stanje u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji, trenutno vrlo sigurno zahvaljujući čvrstom sustavu zaštite. Dodala je kako je tržište zaštićeno takozvanim “neprobojnim sustavom”, no upozorila da njegova učinkovitost ovisi o suradnji svih sudionika u lancu — od proizvođača, preko distributera, do ljekarni.
“Hrvatska čak ima nešto bolje pokazatelje. Naše sve bolnice su u sustavu, naše sve ljekarne su u sustavu, svako pakiranje lijeka koje je u legalnom lancu opskrbe kod nas, receptnih lijekova, prošlo je provjeru i prolazi provjeru. Tako da za sada smo zaštićeni”, rekla je Kosanović.
U Hrvatskoj godišnje kroz sustav prođe oko 120 milijuna pakiranja lijekova. Sustav bilježi sve sumnjive signale (tzv. “alerte”) koji upućuju na moguće nepravilnosti s pakiranjem, no dosad nije otkriven nijedan krivotvoreni lijek.
Kako je pojasnila Milka Kosanović, dnevno se zabilježi oko 80 upozorenja, ali svi su se do sada pokazali kao tehničke ili proceduralne pogreške – poput problema sa skeniranjem ili sitnih razlika u oznakama – ne i kao prijetnja sigurnosti pacijenata.
Istaknula je da je osnovno pravilo – lijekove treba nabavljati isključivo u ljekarnama, gdje su sigurni i provjereni. “Svaki čovjek koji posegne za ilegalnim lancima, to je životno ugrožavajuće u pojedinim situacijama. Naš sustav brine i evidentira lijekove u receptnom statusu. Bez receptne ne”, rekla je Kosanović.
Komentirala je legalne oglase koji često izgledaju kao prijevara te istaknula kako ljudi lako nasjednu na „čudesna rješenja“, iako ona ne postoje. Takvo oglašavanje smatra nemoralnim i smatra da bi ga trebalo zakonski regulirati. Podsjetila je da se jedino u ljekarnama mogu sigurno kupiti provjereni lijekovi.
Na pitanje o posljedicama uzimanja krivotvorenih lijekova, Milka Kosanović upozorila je da one mogu biti ozbiljne i životno ugrožavajuće. “Tu ne govorimo o tome da lijek neće djelovati, malo će djelovati, bit će nekih nuspojava. Svaka krivotvorina može biti životno ugrožavajuća. Od ilegalnih lanaca građani mogu samo sami sebe zaštititi uz tijela progona, ali to je već neka druga priča”, zaključila je.
