Dijabetes melitus je jedno od najraširenijih kroničnih oboljenja današnjice koje pogađa milijune ljudi širom svijeta.
Ova bolest, karakterizirana poremećajem metabolizma glukoze u organizmu, često vodi do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija ukoliko se ne prepozna i ne liječi pravovremeno. Dijabetes može biti uzrokovan genetskim faktorima, nezdravim načinom života, pretilošću i mnogim drugim faktorima, a postoje dva glavna tipa: dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. U toku trudnoće zbog prekomijerne težine trudnice može se javiti gestacijski dijabetes. Takve trudnice često imaju komplikacije tokom trudnoće. Djeca tih majki rađaju se sa prekomjernom težinom.
U Županiji Središnja Bosna u 2023. godini prijavljeno je 181 novih slučajeva dijabetesa. Od toga 126 je inzulin ovisni dijabetes. Odnos među spolovima je 45% muških, dok je 55% oboljelih ženskog spola. Broj prijavljenih do 50 godina iznosi 20%, a u starosnoj grupi preko 50 godina nalazi se 80% prijavljenih pacijenata. Oba oblika bolesti zahtijevaju stalnu kontrolu svih aspekata bolesti kako bi se spriječile komplikacije i poboljšao kvalitet života oboljelih.
Postoji nekoliko faktora rizika koji doprinose razvoju dijabetesa: Genetski faktori – Ukoliko član obitelji boluje od dijabetesa, vjerojatnoća da će i potomci razviti dijabetes značajno raste. Starost: Rizik od dijabetesa tipa 2 povećava se s godinama, posebno nakon 45. godine. Tjelesna neaktivnost: Nedostatak tjelesne aktivnosti dovodi do smanjenja osjetljivosti na inzulin. Prekomjerna težina i gojaznost: Jedan od glavnih faktora rizika za dijabetes tipa 2. Loše prehrambene navike: Ishrana bogata šećerima i zasićenim mastima može dovesti do dijabetesa.
Simptomi dijabetesa mogu biti različiti i ovise od tipa dijabetesa i individualne situacije oboljelog. Najčešći simptomi su: povećana žeđ i suha usta, učestalo mokrenje, ekstremna glad, gubitak težine (kod dijabetesa tipa 1), umor i slabost, zamagljen vid, sporo zacjeljivanje rana i infekcija.
Bez adekvatne kontrole, dijabetes može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući:
1. Kardiovaskularne bolesti – Dijabetes povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i ateroskleroze.
2. Neuropatija – Dugoročni visoki nivo šećera može oštetiti nerve, posebno u nogama.
3. Nefropatija – Dijabetes može uzrokovati oštećenje bubrega, što može dovesti do bubrežnog zatajenja.
4. Očne bolesti – Dijabetes može izazvati retinopatiju, glaukom i kataraktu koji mogu završiti sljepilom.
5. Problemi s kožom i stopalima – Dijabetičari su skloni infekcijama kože i problema sa stopalima zbog lošeg protoka krvi.
Kontrola dijabetesa obuhvaća niz postupaka i strategija koje pomažu oboljelima da održe nivo šećera u krvi u normalnim vrijednostima i smanje rizik od komplikacija:
1. Samokontrola nivoa šećera u krvi – Redovno mjerenje omogućava bolju kontrolu nivo šećera u krvi. Pacijenti mogu koristiti glukometre za svakodnevna mjerenja, a danas postoje i kontinuirani mjerači koji omogućavaju neprekidno praćenje glukoze.
2. Pravilna ishrana – Dijabetičari moraju obratiti posebnu pažnju na pravilnu i balansiranu ishranu. Preporučuje se ishrana bogata vlaknima, povrćem, nemasnim proteinima i zdravim mastima. Dijabetičari tipa 2 obično moraju ograničiti kalorijski unos kako bi održali zdravu tjelesnu težinu.
3. Tjelesna aktivnost – Redovno vježbanje pomaže u snižavanju nivoa šećera u krvi jer povećava osjetljivost tijela na inzulin. Oboljelima od dijabetesa preporučuju se šetnje, vožnja biciklom, plivanje i tome slično.
4. Lijekovi i inzulin – U zavisnosti od tipa dijabetesa, pacijenti moraju uzimati oralne lijekove ili injekcije inzulina.
5. Redovne kontrole kod liječnika – Dijabetičari trebaju redovno provjeravati nivo glukoze, krvni pritisak i kolesterol. Posjete liječniku omogućavaju praćenje zdravstvenog stanja.
6. Stres menadžment – Stres može uticati na nivo šećera u krvi, pa je važno da dijabetičari da usvoje tehnike opuštanja, poput meditacije i dubokog disanja.
S obzirom da je dijabetes tipa 2 često povezan s načinom života, postoje preventivne mjere koje mogu značajno smanjiti rizik:
- Održavanje zdrave tjelesne težine – Kontrola tjelesne težine smanjuje rizik od dijabetesa.
- Zdrava ishrana – Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima pomaže u prevenciji dijabetesa.
- Redovna tjelesna aktivnost – Vježbanje poboljšava metabolizam i smanjuje rizik od nastanka dijabetesa.
- Smanjenje unosa šećera i prerađenih ugljikovih hidrata – Izbjegavanje slatkiša i brze hrane može pomoći u sprječavanju naglog povećanja šećera u krvi.
Dijabetes je kompleksna bolest koja zahtijeva sveobuhvatnu pažnju i pridržavanje zdravih životnih navika kako bi se očuvalo zdravlje i spriječile ozbiljne komplikacije. Dok se dijabetes tipa 1 ne može spriječiti zbog genetskih faktora, dijabetes tipa 2 u velikoj mjeri zavisi od načina života, te su promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti ključne za prevenciju.
Dugoročno, svaka osoba s dijabetesom može značajno poboljšati kvalitet svog života ako redovno prati nivo šećera u krvi, pridržava se savjeta stručnjaka i uključuje zdrave navike u svoj svakodnevni život. Kroz sve veću dostupnost informacija i napredak u medicinskim tehnologijama, oboljeli od dijabetesa imaju mogućnost bolje kontrole bolesti nego ikada ranije, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Županije Središnja Bosna.
