Ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u pandemijskoj 2020. godini bili su 3,384 milijarde KM, što je za 190 milijuna više nego godinu dana ranije.
To znači da je zdravstveni sustsv u pandemiji imao dosta veće izdatke, a da nas je pandemija koronavirusa mnogo koštala i to ne samo na onaj najgori način zbog velikog gubitka ljudskih života, već i materijalno, mišljenje je zdravstvenih radnika, koji ističu da je loše organiziran zdravstveni sustav jedan od glavnih razloga.
Kako se navodi u podacima Agencije za statistiku BiH, najveći postotak izdataka u zdravstvu, čak 71 posto, bili su javni, a 29 posto su bili privatni.
Nadalje se navodi da se javno zdravstvo u BiH financira uglavnom iz obveznog zdravstvenog osiguranja, dok gotovo sva privatna potrošnja, 99 posto slučajeva, otpada na direktne izdatke domaćinstva, dok samo mali dio privatne potrošnje ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite.
,,U BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste, te su tako ukupni izdaci u zdravstvu u 2019. godini iznosili tri milijarde i 194 milijuna, što je za 190 milijuna KM manje nego 2020. godine”, navodi se u podacima Agencije, gdje se dodaje da je od 2016. godine ukupna potrošnja u zdravstvu iznosila 2,759 milijarde KM, što je za oko 624 milijuna manje nego u 2020. godini.
Kako je navedeno, 2020. godine u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je jedna četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva.
,,Bolnice su najveći pružatelji usluga zdravstvene zaštite u BiH sa 38 posto udjela u ukupnoj potrošnji u zdravstvu. Drugi najveći pružatelji zdravstvene zaštite su ambulante, sa oko 28 posto udjela, a udio maloprodaje i drugih pružatelja medicinske robe je također veliki i iznosi oko 27 posto ukupne potrošnje u zdravstvu”, stoji u podacima Agencije.
Kako su u Fondu zdravstvenog osiguranja RS naveli za “Nezavisne novine”, Fond skoro sav svoj godišnji prihod izdvaja za financiranje zdravstvene zaštite osiguranih osoba, tako da se oko 80 posto rashoda Fonda odnosi na financiranje zdravstvene zaštite.
,,Od početka pandemije Vlada Srpske zajedno sa Fondom donijela je odluku da sve dok traje izvanredna situacija financira usluge za sve građane osigurane i neosigurane u javnim zdravstvenim ustanovama”, naveli su u Fondu RS, dodajući kako će ova mjera biti aktualna sve dok je na snazi izvanredna situacija.
,Fond bolnicama po pacijentu koji je na respiratoru ovu uslugu plaća 30.330 KM od prijema do otpusta iz bolnice, tako da su od početka pandemije pa do kraja veljače ove godine ukupni troškovi Fonda za pacijente koji su bili na respiratorima iznosili oko 32,7 milijuna KM”, kazali su u Fondu RS.
Kako je u razgovoru za “Nezavisne novine” rekao Ednan Drljević, infektolog iz Opće bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, normalno je da u situacijama kao što je pandemija, kada naglo dođe do povećanog broja oboljelih, dođe i do rasta troškova.
,,Rastu troškova je doprinijelo nepoznavanje same bolesti, pogotovo u početku, neke mjere koje smo poduzimali u zdravstvu i nabavci opreme su bile pretjerane, neke čak i nepotrebne, a zahtijevale su izdvajanje novca”, rekao je Drljević.
S druge strane, kako je dodao, slabo organizirano bh. zdravstvo je predstavljalo veliki problem.
,,Što je zdravstvo neorganiziranije, to su veći troškovi”, kazao je Drljević, dodajući da je još jedan razlog velikog troška tijekom pandemije nepridržavanje mjera.
,,To automatski znači veći broj oboljelih i umrlih, te znači povećane troškove za liječenje. Problem je što smo imali i veliki broj pacijenata na intenzivnoj njezi, a intenzivna njega je najskuplja medicina”, naveo je Drljević, dodajući da u razvijenijim zemljama na odjelima intenzivne njege ide jedan medicinski radnik na jednog pacijenta.
,,Situacija kod nas je nešto drugačija te imamo jednog radnika na dva ili tri pacijenta, ali je i to trebalo organizirati i platiti”, zaključio je Drljević.
