Situacija s transplantacijama organa u Bosni i Hercegovini drastično je pogoršana.
Tijekom ove godine urađeno je svega 11 transplantacija, tri u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla, koji je nekada prednjačio u ovoj oblasti, te osam u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.
Najveći problem jeste činjenica da je u 2025. zabilježen samo jedan kadaverični donor, dok ih je prošle godine bilo šest ili sedam. – To je zaista porazno jer su preminule osobe ključni izvor organa. Kada znamo da smo 2024. imali 36 transplantacija, od čega 28 organa i osam rožnica, jasno je da smo se ove godine vratili nekoliko godina unazad, na nivo iz 2021. i 2022, kaže predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH Tomislav Žuljević.
Dodaje da je stanje posebno teško za one koji čekaju transplantaciju bubrega, jetre i srca, jer su, kako kaže, ljudi bez nade. Veliki teret u ovom procesu nose i transplant-koordinatori, čiji je zadatak da u bolnicama detektiraju moždanu smrt i razgovaraju s porodicama o mogućnosti doniranja organa.
Tabu-tema
Ističe i da je poseban problem svijest građana o važnosti donacije. – Tabui i nepovjerenje prema sustavu dodatno otežavaju proces iako statistike jasno govore da je dvadeset puta veća vjerojatnoća da će nekome zatrebati organ, nego da će ga donirati, napominje on.
Istovremeno, samo dva posto preminulih osoba u jedinicama intenzivne njege mogu biti donori. Zbog toga je potražnja svugdje u svijetu veća od ponude.
– Ono malo donora što imamo, mi ne iskoristimo, pacijenti trpe, pate, čekaju bez nade, zaista je situacija preteška i mora se nešto po tom pitanju uraditi, zaključio je Žuljević
