Svakog 21. veljače širom svijeta obilježava se Međunarodni dan materinskoga jezika s ciljem promicanja i zaštite različitih jezika i kultura. Ovaj dan prvi put je uspostavljen 1999. godine na Generalnoj skupštini UNESCO-a, a od tada se svake godine organiziraju razne aktivnosti i događaji diljem svijeta kako bi se podigla svijest o važnosti očuvanja materinskog jezika.
Jezici su ključni i za obrazovanje i za održivi razvoj, oblikujući način na koji ljudi uče, komuniciraju i surađuju s društvom. Svijet je sve svjesniji svoje bogate kulturne, jezične i biološke raznolikosti i njihove međusobne povezanosti. Sve je veća spoznaja o potrebi zaštite i očuvanja ove raznolikosti pred njezinim postupnim opadanjem.
UNESCO procjenjuje da postoji 8324 jezika, govorenih ili znakovnih. Od toga je oko 7000 jezika još uvijek u upotrebi. Međutim, jezična je raznolikost ugrožena, jer mnogi jezici nestaju ubrzanim tempom u našem svijetu koji se brzo mijenja. Jezik je primarni medij kroz koji se prenosi znanje. Obrazovanje igra ključnu ulogu u dijeljenju i održavanju svjetske raznolikosti, gdje jezici, kulture i okruženja međusobno i održivo podržavaju jedni druge. Još se mnogo toga treba učiniti kako bi se osiguralo da svi učenici imaju pravo na obrazovanje na jeziku koji najbolje govore i razumiju. Gotovo 37% učenika u zemljama s niskim i srednjim dohotkom ne poučava se na jeziku koji najbolje govore i razumiju. Ova brojka raste do 90% učenika u nekim zemljama. Mnogi obrazovni sustavi nailaze na političke, logističke i resursne prepreke. UNESCO vjeruje da svatko ima pravo učiti na vlastitom jeziku i da je to važno sredstvo za poboljšanje učenja, ishoda učenja i socio-emocionalnog razvoja. Višejezično obrazovanje koje se temelji na materinjem jeziku ključno je za poboljšanje pristupa kvalitetnom obrazovanju i učenju, posebno za skupine stanovništva koje govore nedominantnim, manjinskim i autohtonim jezicima.
Kada učenici uče na materinjem jeziku, poboljšavaju se razumijevanje, angažman i kritičko mišljenje. Pristupi višejezičnom obrazovanju mogu potaknuti sudjelovanje u razredu, poboljšati stope zadržavanja i potaknuti veću uključenost obitelji i zajednice u obrazovanje. Oni su također ključni u ublažavanju izazova s kojima se suočavaju učenici migranti i izbjeglice, promičući osjećaj sigurnosti i otpornosti. U svijetu u kojem je međukulturalna komunikacija ključna za suočavanje s globalnim izazovima, višejezičnost je vrijedna prednost. Nudi pojedincima veće mogućnosti za osobni rast, profesionalni napredak i smisleno sudjelovanje u globaliziranom društvu. Pristup višejezičnom obrazovanju nije samo ključna komponenta cilja održivog razvoja (SDG) 4 o osiguravanju uključivog i pravednog kvalitetnog obrazovanja i promicanju mogućnosti cjeloživotnog učenja za sve, već također doprinosi drugim ciljevima održivog razvoja. To uključuje SDG 5 o jednakosti spolova, SDG 13 o klimatskim mjerama i SDG 11 o održivim gradovima i zajednicama.
