Prije otprilike mjesec dana pisali smo kako je Ana-Marija Milisav postala doktorica znanosti iz područja kemije, grane fizikalna kemija, i to s najvišom mogućom ocjenom “summa cum laude” – ocjenom koja se dodjeljuje iznimno rijetko.
Obranila je doktorski rad 8. srpnja 2025. godine na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Ana-Marija Milisav rođena je 1993. godine u Travniku, a kako piše Viteški.ba, obrazovanje je započela u Novom Travniku, gdje je završila gimnaziju i Srednju glazbenu školu. Titulu magistre farmacije stekla je na Univerzitetu u Sarajevu, a znanstvenu karijeru nastavila je na prestižnim europskim institutima – u Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu – u sklopu Marie Skłodowska-Curie projekta, čiji je bila stipendistica i istraživačica na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.
U nastavku prenosimo njezinu priču sa portala BH Futures Foundation o samim istraživanjima, radu u ljekarnama, objavljenim radovima i brojnim putovanjima.
Od ljekarne do laboratorije: kako je nauka prevladala praksu
Nakon završetka farmacije radila je u lokalnim ljekarnama, gdje je ostvarila važan kontakt s ljudima, ali je osjećala nedostatak izazova i kreativnosti koje pruža naučno istraživanje. Preseljenje u Zagreb označilo je prekretnicu – napustila je sigurnost svakodnevice kako bi se posvetila istraživanju i doktoratu iz fizikalne kemije.
Marie Skłodowska-Curie stipendistkinja: istraživanja na prestižnim europskim institutima
Kao stipendistica Marie Skłodowska-Curie projekta AIMed, radila je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu i provela značajno vrijeme na istraživačkim institutima u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji. Tokom ove mobilnosti razvijala je antibakterijske materijale za ortopedske implantate, uključujući:
– polielektrolitne višeslojeve,
– magnetron-sputterirane ZnO tanke filmove,
i alginatne hidrogele.
Njezin rad je fokusiran na balans između antimikrobne efikasnosti i biokompatibilnosti, što je ključno za medicinsku primjenu implantata u eri rastuće otpornosti na antibiotike.
Znanstvena radoznalost koja ne poznaje granice
Ana-Marijina istraživačka mobilnost obuhvatila je laboratorije u Francuskoj (Toulouse, Cambrai), Njemačkoj (Forchheim), Velikoj Britaniji (Birmingham), Sloveniji, Češkoj i Hrvatskoj. Svaka nova sredina donosila je nove tehnike, od rada u sterilnim uvjetima sa ćelijama, do 3D printanja i napredne karakterizacije nanomaterijala. Posebno je fascinirana činjenicom koliko male promjene u svojstvima materijala mogu značajno utjecati na biološke odgovore – prostor u kojem se kemija, biologija i medicina prepliću.
Objavljeni radovi i međunarodna prepoznatljivost
Do sada je objavila pet znanstvenih radova u referentnim međunarodnim časopisima, a svoja istraživanja predstavila je na više od deset konferencija širom Europe, uključujući Belgiju, Italiju, Dansku i Srbiju. Aktivno sudjeluje i u popularizaciji nauke, te je gostovala u HRT-ovoj emisiji Mladi znanstvenici, predstavljajući svoj rad široj javnosti.
Život između putovanja i mikroskopa
Iako je rad u sklopu Marie Curie projekta podrazumijevao stalna putovanja, pakovanje i privikavanje na nova okruženja, Ana-Marija taj život vidi kao privilegiju. Svaka nova laboratorija donosila je i novu zajednicu istraživača, među kojima su, kako kaže, “najbolje ideje često nastajale uz kavu”.
Povratak korijenima: želja da doprinese Balkanu
Iako još nije donijela konačnu odluku hoće li ostati u akademiji, prijeći u industriju ili kombinirati oboje, jasno ističe želju da se dugoročno poveže s regijom iz koje dolazi. “Ako postoji način da doprinesem znanosti i obrazovanju na Balkanu – kroz zajedničke projekte, mentorstvo ili pomoć mladim istraživačima u prijavama – rado ću biti dio toga”, kaže Ana-Marija.
Zaključak
Ana-Marija Milisav simbol je nove generacije znanstvenica iz Bosne i Hercegovine – obrazovana, međunarodno priznata, a i dalje duboko povezana sa svojim korijenima. Njezina priča pokazuje kako znanje, kad je vođeno strašću i integritetom, može premostiti granice i inspirirati nove naraštaje mladih istraživača.
