Ovim projektom obuhvaćene su osnovne i srednje škole na području općine Vitez. Prve aktivnosti započete su u OŠ ‘Vitez’ koja radi po bosanskom planu i programu, zatim u OŠ ‘Dubravica’ koja radi po hrvatskom planu i programu, a za naredni tjedan zakazani su termini radionica za ‘OŠ Bila’.
Tema edukativnih radionica za nastavnike i roditelje je ‘Adolescencija i pubertet’-faze, rizici, zaštitni faktori mentalnog zdravlja, uloga roditelja, uloga nastavnika. Tema edukativnih radionica za djecu je ‘Naše mentalno zdravlje’.
Teme za roditelje i nastavnike imaju primarni cilj jačanje mentalnog zdravlja djece i adolescenata, jačanje njihovih zaštitnih faktora mentalnog zdravlja.
Tema za djecu pored direktnog rada na jačanju njihovih zaštitnih faktora mentalnog zdravlja i direktnih uputa kada i kako potražiti pomoć ako im je potrebna, imat će radionički dio u kome će otvoreno i anonimno imati priliku napisati što njima treba od nastavnika, roditelja, prijatelja. Nastavnici i roditelji će također imati priliku iznijeti svoje potrebe.
Edukativne radionice provodi doc. dr. sc. Klementina Nuk.Vuković, psiholog.
Prema podatcima SZO 10-20 % djece ima poremećaj mentalnog zdravlja, a 50 % psihijatrijskih bolesti razvije se i progredira već u vrijeme djetinjstva i adolescencije . Psihički poremećaji su vodeći uzrok disabiliteta mladih u cijelom svijetu. Neliječeni psihički poremećaji negativno utječu na razvoj djece, njihovo školsko postignuće i potencijal da žive ispunjen i produktivan život. Izostanak prepoznavanja i liječenja mentalnih bolesti može imati tragične posljedice, kao što je suicid koji je na drugom mjestu uzroka smrtnosti u dobnoj skupini od 15 do 24 godina. Razvojne faze adolescenata nose također niz specifičnosti i rizika koje trebaju poznavati oni koje žive i rade s djecom i adolescentima. Vrijeme u kome živimo nosi i svoje izazove o kojima moramo češće i otvorenije razgovarati.
Psihoterapija i savjetovanje djece i adolescenata bitno se razlikuje od psihoterapije odraslih osoba. Dijete ne može samo zatražiti pomoć psihologa zbog psiholoških poteškoća koje se mogu javiti u periodu djetinjstva i adolescencije već je ovisno o roditeljima, odnosno njihovom prepoznavanju teškoća i traženju pomoći od stručnjaka. Osim toga, o odnosu i suradnji roditelja i terapeuta/savjetnika ovisi i prihvaćanje i tijek samog tretmana. Navedeni podaci, pored naših iskustvenih svakodnevnih, ukazuju na potrebu kontinuiranog educiranja profesionalaca koje nosi i stalno ‘propitivanje’ o vlastitoj uspješnosti/neuspješnosti, učinjenom/propuštenom na našem putu osobnog i profesionalnog razvoja, koji idu ‘pod ruku’.
Nerijetko nakon kliničkih revizija unutar Centra za mentalno zdravlje, razmišljamo o ‘brojkama’ izvan sustava, osobito u posljednje posljednjih godina kada je evidentan porast broja djece i adolescenata koji su u suicidalnom riziku. I tada sasvim jasno se iskristalizira važnost programa primarne prevencije koji unutar društvenih zajednica imaju svoje mjesto ali uvijek trebaju biti područje dodatnog, kontinuiranog rada.
U zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata neophodna je suradnja i učešće zajednice u cijelosti, roditelja, nastavnika, svih institucija i pojedinaca u zajednici. Koordinacioni tim za unapređenje prevencije mentalnog zdravlja djece i mladih općine Vitez podržava i radi na realizaciji projektnih aktivnosti vezanih uz mentalno zdravlje s posebnim osvrtom na djecu i mlade, a potom i na sve ostale stanovnike naše općine.
Interes djece i adolescenata bi trebao biti na prvom mjestu, svatko pojedinačno je važan.
