Iako se već neko vrijeme znaju deficitarna zanimanja na bh. tržištu rada, mladi svejedno ne upisuju škole iz kojih će odmah moći pronaći posao. Tako se lista traženih zanimanja iz godine u godinu sve više širi, a broj onih koji se za njih usavršavaju, unatoč stipendijama, sve je manji, piše Večernji list BiH.
Manje radnika
Jedan od razloga zbog kojeg je svake godine sve manje radnika s obrtničkim zanimanjima jest i taj što se vrlo mali broj mladih školuje za njih. Lazo Šešić, predsjednik Obrtničko-poduzetničke komore RS-a, kazao je ranije za Nezavisne kako se djecu ne usmjerava dovoljno na obrtnička zanimanja. – Svi žele da njihova djeca budu direktori, pravnici, dok na obrtnička zanimanja rijetko tko upućuje svoje dijete – kazao je Šešić. Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme obrtnik je gospodin jer veliki dio posla rade strojevi.
I dok se veliki broj mladih školuje za zanimanja u kojima već odavno ne treba kadra, ipak je tu dio i onih koji razmišljaju drugačije, odnosno upisuju zanimanja koja će im odmah nakon završetka donijeti zaposlenje. U usavršavanju njihova znanja sudjelovat će tvrtke koje će i ove godine vrata svojih proizvodnih pogona otvoriti za učenike koji će finese obrade metala i kože te druge zanate svladavati za najsuvremenijim strojevima, a oni najvrjedniji dobit će priliku za posao po završetku školovanja. – Unaprjeđenje srednjeg stručnog obrazovanja i prilagođavanje potrebama tržišta rada zahtijeva uključivanje poslovnih subjekata u realizaciju prakse u cilju povezivanja teorijskih znanja s praktičnim vještinama. Posvećenost gospodarskih subjekata od velike je važnosti za unaprjeđenje kvalitete praktične nastave učenika s dvojnim elementima – istaknuli su u Gospodarskoj komori RS-a, koja je i ove godine pozvala sve gospodarstvenike da omoguće praksu učenicima srednjih stručnih škola, piše Glas Srpske. No, i prije nego što je poziv stigao, gospodarstvenici su kazali kako će za učenike željne znanja osigurati praksu, a samim tim će i sebi stvoriti kvalitetan kadar. Jedna od tvrtki u kojoj će učenici stjecati praktično znanje jest i Metalmont, a prvi čovjek te tvrtke Miomir Tomić za Glas Srpske je rekao kako je sretan kada ima učenika koji žele “ispeći” zanat za zavarivače i bravare. – Vrsni majstori koje smo imali otišli su u mirovinu i kadar je itekako potreban. Razveselili smo se kada su nam lani došla dva učenika koja se školuju za zavarivače i nadam se da ćemo i u ovoj školskoj godini imati učenike na praksi. Oni koji su bili na praksi dobili su ponudu za posao i prije diplome – istaknuo je Tomić dodajući kako će se takva praksa nastaviti i u budućnosti samo ako učenici budu zainteresirani. Učenici će ove, kao i prijašnjih godina, stjecati praksu i u prijedorskoj Metalnoj industriji. – Nema razloga da praksu ne nastavimo i u ovoj godini. Neki učenici koji su kod nas bili na praksi dobili su posao, tako da je ova suradnja svakako na obostrano zadovoljstvo – istaknuli su iz ovog poduzeća za Glas Srpske. Jedna od općina koja već neko vrijeme intenzivno radi na usklađivanju obrazovnog sustava i tržišta rada je Posušje, a koje se već provodi u Logističkom centru, čiji je cilj kroz konvencionalno obrazovanje i praksu stvoriti kadrove konkurentne na tržištu rada, piše Vecernji.ba.
Najtraženija zanimanja
Kako bi i bilo jasnije koja su zanimanja najtraženija, Agencija za rad i zapošljavanje BiH nastavlja objavljivati na jednom mjestu informacije o potrebama na tržištu rada u BiH, u cilju da maturantima osnovnih i srednjih škola u BiH pruži informacije o potrebama tržišta. – Najveća potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom vezana je uz prodavače i ugostitelje, posebno konobare, a kao i prethodnih godina, i dalje su traženi operateri za unos podataka te radnici u call-centrima. Kada je riječ o radnicima s VKV i KV kvalifikacijom, najtraženiji su šivači, zavarivači, tesari, zidari, fasaderi, vozači te prodavači s trogodišnjom školom – kaže ravnatelj Agencije za rad i zapošljavanje BiH Muamer Bandić, dajući mladima vrlo važan savjet. – Skrećem pozornost mladima da prilikom izbora zanimanja ne vode računa o duljini ili težini školovanja, već o budućnosti i mogućnosti da naučeno primijene na radnom mjestu – zaključio je Bandić.
