Osim nastavka izgradnje i završetka autoceste na Koridoru 5C, što je ključni infrastrukturni projekat za cijelu BiH, postoje i cestovni pravci koji su od specifične važnosti za Bošnjačke i Hrvate u Federaciji BiH.
Nije nepoznato da bošnjačke stranke bilo da se radi o SDA ili Osmorci već godinama insistiraju na izgradnji brze ceste koja bi povezala bihaćku Krajinu preko Ključa, Jajca i Travnika sa Sarajevom, te Goražde s glavnim gradom BiH. Uz tu prometnicu važna im je i izgradnja autoceste od Žepča do Tuzle, te od Tuzle do Orašja.
No, što su cestovni projekti važni Hrvatima u BiH? Među takvim je, u Središnjoj Bosni dionica brze cesta prema Bihaću, koja će povezati Vitez i Jajce, a čija je gradnja na prvoj dionici Lašva- Nević polje u tijeku, piše Hrvatski Medijski Servis.
U Hercegovini, pak, ključna je brza cesta Mostar- Široki Brijeg- Grude- granica s Republikom Hrvatskoj koja bi se po završetku eksproprijacije zemljišta trebala početi graditi već ove godine.
Mnogi su mišljenja kako bi hrvatski predstavnici u pregovorima sa sarajevskom Osmorkom oko izrade detaljnijeg programa rada Vlade Federacije za naredno mandatno razdoblje trebali insistirati da se još dva infrastruktura projekta uvrste u programske dokumente, koji se odnose na resor prometa.
Prvi je izgradnja kraka brze ceste koji bi povezao Livno s Mostarom, preko Posušja i Tomislavgrada, a drugi izgradnja magistralne ceste koja bi Ravno, općinu na krajnjem jugu Hercegovine, povezao sa Stocem, Neumom i dolinom Neretve, odnosno Čapljinom.
Izgradnjom moderne magistralne ceste Stolac- Neum, stvoreni su preduvjeti za ostanak ljudi i ubrzani razvoj, posebice agrarnog turizma u zaleđu Neuma, no Ravno je i dalje ostalo u prometnoj poluizolaciji.
Cesta koja od Ravnog vodi do Hutova i spoja s cestom Stolac-Neum, u dužini od 20-tak kilometara široka je jedva tri metra, a takva je i cesta koja dalje preko Svitave vodi do Dračeva i spoja s magistralnom cestom M17. Ovaj cestovni pravac prošle je godine na zahtjev načelnika hercegovačkih općina Ravnog, Neuma i Čapljine i prijedlog Federalnog ministarstva prometa i veza Vlada FBiH prekategoriziran u magistralnu cestu. Time je stvorena pretpostavka da se ova cesta uistinu pretvori u magistralnu i tako Ravno poveže s ostatkom Hercegovine, što je za za ovu malu općinu sa izuzetnim turističkim i poljoprivrednim potencijalom, od životne važnosti, kao i izgradnja ceste do granice s RH kod Slanog.
Hrvatski predstavnici, odnosno čelnici HDZ BiH, zato bi u pregovorima s Osmorkom, trebali insistirati da se u planove razvoja cestovne infrastrukture u narednom četverogodišnjem mandatu obvezno uvrsti izgradnja magistralne ceste Dračevo- Hutovo- Ravno s dinamičkim planom realizacije tog projekta. Također i da se uradi studija isplativosti brze ceste Grude- Posušje- Tomislavgrad- Livno.
